Utorak, 26. Siječanj 2010.

INTERVJU S RAVNATELJEM OPĆE BOLNICE ZADAR DR. DARIOM NAKIĆEM

"Mi nismo krivi"

- Tri godine sam bio zamjenik Vrančića, mogu reći da je bilo zadovoljstvo raditi s njim. On je jednom prilikom rekao da smo bili odličan tim i moram se s njim složiti. Nadopunjavali smo se kao kolege maksimalno- kazao je ravnatelj Nakić

- Ambicije su kroz dvije do tri godine otvoriti prve kliničke odjele – kazao je ravnatelj Nakić

U rujnu prošle godine, dr. Dario Nakić je izabran za ravnatelja Opće bolnice Zadar. Kao dugogodišnji zamjenik dr. Zvonimira Vrančića izabran je na mandat od četiri godine, jednoglasnom odlukom članova Upravnog vijeća. U vrijeme njegovog izbora Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje je zadarskoj Općoj bolnici smanjilo mjesečni limit s 16,8 na 15,5 milijuna kuna. Povod za ovaj razgovor između ostalih bio je prošlotjedni "incident" s majkom 2-godišnje djevojčice, čija je dijagnoza tumor na mozgu, a na pregled u Općoj bolnici ju je medicinska sestra naručila tek za studeni ove godine.

Možete li nam reći nešto o slučaju 2-godišnje djevojčice s tumorom na mozgu?

- Kod nje se uopće nije radilo o hitnom slučaju. Bila je kod svog neuropedijatra u Zagrebu, koji je na nalazu naglasio ponavljanje magnetske rezonance za pola godine do godinu dana. Bolnica ima hitne medicinske termine za obavljanje hitnih pregleda, a djevojčica nije bila svrstana u tu skupinu. Meni je žao što se dogodila takva situacija, smatram da je sestra, odnosno liječnik, trebao sagledati situaciju s jedne ljudske strane i napraviti pregled, ali ako ćemo gledati po propisima, pogreške nije bilo. Osjetljiv je to slučaj, trebalo je izaći ususret. Ponavljam, mi smo se držali reda. Inače, malu djecu, koje se za magnetsku rezonancu treba uspavati, je do sada naručivala pedijatrija. Imali su svoj ritam u naručivanju i dogurali su s pretragama do studenog. Kad je gospođa došla na prijem, sestra je zakazala pregled unutar termina na nalazu. Ne mogu reći da je netko napravio katastrofalnu pogrešku ili da je to napravljeno namjerno, već je samo trebalo imati osjećaj za takvu situaciju. Propisi govore da tko se upisuje zadnji dolazi na kraj liste, koja je objavljena na internetu, ali mislim da je ovo ipak bio specifičniji slučaj. Mi smo naknadno gospođi predložili da pregled napravi 19. siječnja, ali sam doznao da se odlučila pregled napraviti privatno u Splitu.

Na preglede se čeka 2 mjeseca

Dr. Dario Nakić je bio zamjenik dr. Zvonimira Vrančića

Kolike su liste čekanja za pojedine preglede?

- Imate dvije pozicije s kojih to možete sagledati. Ako ćete gledati iz pozicije Švedske, koja veliku svotu novaca ulaže u zdravstvo, a pregled se čeka pola godine i ravnatelji klinika su zadovoljni, onda sam i ja prezadovoljan. Kod nas se na preglede čeka2- 3 mjeseca. S kadrom liječnika koji imam, mislim da obavljamo izvrstan posao. Znate, i Rockefeller je rekao da za sve što je besplatno vlada neograničena potražnja.

Kakvo je općenito stanje s čekanjem na magnetsku rezonancu?

- Ljudi znaju da magnetska rezonanca ne zrači i samim time i u nepotrebnim situacijama inzistiraju na pregledima. U preko 50 posto slučajeva, taj pregled je nepotreban. Kod odraslih je bolje prvo napraviti CT, pa ako on pokaže određenu sumnju, ipak otići na magnetsku rezonancu. Magnetska nema zračenje i onda svi hoće ići, ali to nije rješenje. Nekada se u Općoj bolnici Zadar čekalo tri mjeseca, ali sad se ta lista produljuje jer dolazi veliki broj stanovnika koji nisu s područja naše županije i ja im to ukinuti ne želim. Pružati ljudima pomoć je velika privilegija koju ja mislim nastaviti nuditi, a ne ukidati. Imali smo problema s čekanjem na ultrazvuk dojke, no sada se ovisno o hitnosti čeka od 2 tjedna do 2 mjeseca, nekada je bila veća gužva. Problem nam predstavlja operacija očne mrene, ali od kada smo dobili novog liječnika na tom polju na operaciju se čeka gotovo godinu dana. To ne smatram kritičnim jer operacija mrene ne ugrožava ljudski život, odnosno čekanje ga ne može skratiti.

Uzimaju li pacijenti propisane terapije?

- Meni se čini da smo ljude podigli na jednu višu zdravstvenu razinu. Danas kad nekome date određenu terapiju ta je se osoba pridržava, što ranije nije bio slučaj. Prije bi pacijent došao po terapiju i spremio je kući u ladicu, te se ne bi pojavljivao u bolnici dok mu stanje ne postane kritično.

Ambulante rade i popodne

I dalje svakodnevno radi u praksi

Koliko bolničkih sredstava ide na finaciranje pretraga koje bi se eventualno mogle izbjeći?

- Dosta, do sada bi svake godine trošili oko 250 tisuća kuna na nepotrebne pretrage. Svi su, recimo, navikli da kod hormona štitnjače određuju T3, T4, TSH hormon, no naknadno se saznalo od svjetskih organizacija da nije potrebno određivati T3 hormon, na koji je išla veliki iznosi novca. Kod nas kad vadite hormon štitnjače, danas ćete napraviti pregled, sutra će vas dočekati nalaz. Za istu pretragu ćete se u Zagrebu u bolnici Sestara Milosrdnica naručiti, doći na red za 15 dana i čekati nalaz još 15 dana. Isto tako se saznalo da je određene markere, kad se radi o karcinomu, nepotrebno vaditi jer neki od njih služe za praćenje bolesti, a ne dijagnozu. Mislim da bi trebalo dati onima kojima stvarno treba, a ne bacati novac gdje je nepotrebno. Tu uštedu koju smo napravili reduciranjem pretraga, utrošiti ćemo na kupnju aparata PCR koji košta 300 tisuću kuna, a olakšati će nam preglede hepatitisa, lakše ćemo raditi strukturu DNA i ostale pretrage.

Rade li se pregledi samo u jutarnjim terminima ili imate i dodatne smjene?

- Petina ambulanti radi popodne. Kardiološka radi popodne, magnetska rezonanca radi dva puta tjedno popodne, CT jednom tjedno popodne, ultrazvuk dojke tri puta tjedno, ovisno o potrebi pacijenata. Ne možete sve ni staviti popodne jer nećete moći ujutro obaviti savjesno određene preglede. Popodnevne preglede moramo imati i radi pacijenata koji zbog određenih obaveza u jutarnjim terminima nisu u mogućnosti doći na pregled.

Kako ste zadovoljni osobljem?

- Ima situacija kada osoblje ne bude dovoljno ljubazno prema pacijentima, ali u većini slučajeva to ovisi o pacijentu, kojiput oni maksimalno pretjeraju. Jako im je teško dokazati, da ako su imali infarkt moraju ostati u bolnici. Vi mu pokušavate objasniti ozbiljnost situacije, on vaše mišljenje u tom trenutku ne prihvaća. Ako ga pustite kući, riskirate njegov život. To su situacije kada je i doktoru teško pronaći način, ali sam siguran da su svi liječnici u bolnici izuzetno savjesni.

"Glavna ambicija je klinika"

Mogu li se specijalistički pregledi vršiti u nekoj drugoj bolnici u Hrvatskoj, neovisno o mjestu stanovanja?

- Možete preglede obavljati bilo gdje u Hrvatskoj, ali bi bilo poželjno da ih obavljate u mjestu prebivališta. Preporuka je otići u najbliže mjesto gdje određenu pretragu imate. Ne želim da se kao bolnica natječemo u kvantiteti s drugima, naravno da pritom ne mislim na obavljanje jednog pregleda mjesečno, ali želim se natjecati u kvaliteti.

Koliko Opća bolnica Zadar broji doktora znanosti, magistara, primarijusa i specijalizanata?

- Sveukupno nas je 210. Od toga je 150 specijalista i 60 specijalizanata. Doktora znanosti je 10, oko 10 čeka poziv za obranu dizertacije, među kojima sam i ja. Magistara znanosti je 27, dok imamo 10-ak primarijusa. Sljedeće godine mislim da će se 10 liječnika prijaviti na doktorski studij.

Koji su uvjeti za otvaranje klinike?

- Nadam se da ćemo kroz tri godine steći uvjete za otvaranje prvih odjela kliničke bolnice, a nakon 2-3godine još dva. Da bi klinika ispunila neke od uvjeta, mora imati dva velika i dva mala odjela. Treba imati dobro opremljenu knjižnicu, te liječnike s titulom magistra, odnosno doktora znanosti.

Kako je bilo na mjestu zamjenika ravnatelja?

- Tri godine sam bio zamjenik Vrančića, mogu reći da je bilo zadovoljstvo raditi s njim. On je jednom prilikom rekao da smo bili odličan tim i moram se s njim složiti. Nadopunjavali smo se kao kolege maksimalno.

M. J.

Želite li komentirati?