Primanje mita državnog odvjetnika

Na Županijskom sudu u Rijeci 1. veljače je zbog primanja mita nepravomoćno osuđen bivši opatijski državni odvjetnik Braslav Bartulović. On je prema optužnici 2006. godine za brže dobivanje lokacijske dozvole od Silvije Puhar primio 1000 eura, a za što mu je određena kazna od 6 mjeseci zatvora.U drugom slučaju, a za ne pokretanje kaznenog postupka protiv Marka Mićanovića uzeo je 500 eura. Nakon kontrole DORH-a protiv istog je pokrenuo kazneni postupak. Za ovo mu je djelo izrečena kazna zatvora od 6 mjeseci, te su obe spojene u jedinstvenu od 9 mjeseci. Osim zatvorske kazne dosuđeno mu je da se 5 godina ne može baviti poslom u Županijskom državnom odvjetništvu. Što se tiče podataka o tome koliko je državnih odvjetnika trenutno na optuženičkoj klupi, prema podacima Martine Mihordin glasnogovrnice DORH-a, protiv dvojice zamjenika općinskih državnih odvjetnika podignute su kaznene prijave, dok ne raspolažu s podacima o brojupravomoćnih presuda.

ODGOVORNOST I PRAVOSUĐE

Korupcija u pravosuđu

-Stravičan je slučaj Žužić jer se ovdje radi o sukobu interesa. Činjenica je kako u Državnom odvjetništvu RH postoji negativna selekcija. Što se tiče slučaja sutkinje Domić ovdje se radi o zloupotrebi jer se službeni poziv uvijek može dostaviti, u svijetu postoji zamjenska dostava i ne može biti nikakav izgovor da se nešto ne može dostaviti, kako je to ona opravdavala. U ovom slučaju se radilo o zloupotrebi – Zlatko Zeljko

Dostojanstvo i odgovornost hrvatskih sudaca, koji sjede u svojim dobro ugrijanim foteljama, čast iznimkama koje se uvijek mogu pronaći, upitno je pokazuju to sve ćešće otkriveni slučajevi. Naime,ono nije na visokoj cijeni, a sve zbog toga što ono sve češće postaje predmetom presuda i javnih osuda.Činjenica je kako Hrvatska upravo zbog pravosuđa stalno dobiva "packe" tijela Europske unije, te da svi napori koji se ulažu u njegovu reformu nikako nisu ni približno dovoljni da bi se ono moglo nazvati pravosuđem.

Odgovornost ne stanuje ovdje

Dokaza da je tome tako na hrvatskim sudovima, gdje je približno zaposleno 2000 sudaca, ima sve više. Suci su, naime, profesija koja u svojim načelima treba imati dignitet, a u donošenju odluka mora se voditi principima odgovornog ponašanja. Situacija, ipak nije takva kako to lijepo piše u Kodeksu sudačke etike, koje je donijelo Vijeće predsjednika svih sudačkih vijeća u RH 2006. godine., a na čijem je čelu u to vrijeme bila predsjednica Vrhovnog suda.Hrvatska javnost s vremena na vrijeme, uglavnom na kapaljku, objavljuje informacije o tome koliko je dostojanstvo i odgovornost ugrađeno u one koji odlučuju o tuđoj krivnji, odnosno slobodi.Sudac Slavko Lozina koji je na šibenskom sudu 2002. godine osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu zbog prometne nesreće, još je 1983. godinekao sudac na Općinskom sudu u Vrgorcu zaslužio još jednu uvjetnu kaznu i to zbog sudjelovanje u prijevari kod osiguravajuće kuće.Ovaj, u najmanju ruku kako ga često zovu kontraverzni sudac, radi na Županijskom sudu u Splitu, a uz to je od 2008. godine zadužen i za USKOK-ove predmete. U jednoj je godini premašio svojusudačku normu za 118 posto.O nekakvim sankcijama protiv ovog suca, niti onoga što bi neki njegov kolega u toj nama tako dalekoj Europi učinio, a to je ostavka i odlazak iz sudačke profesije u Lijepoj nam našoj nije moguće. Ono što se kod nas često svodi pod, kako smo svi ljudi, pa nam je dozvoljeno da griješimo, ne uključuje činjenicu odgovornosti prema istome.Još jedan se splitski sudac i to Trgovačkog suda – Mladenko Žužul, pokazao "neodgovornim" u svojem odnosu prema onome što radi jer je 2003. godine protivno zakonskim propisima, a kao stečajni sudac navodno naložio veću isplatu tadašnjoj stečajnoj upraviteljici sinjske Dalmatinke – Blanki Tuđen Mazuth. Razlika u njenoj nagradi bila je 420 tisuća kuna, odnosno isplaćeno joj je 763 tisuće kuna. Predsjednik Trgovačkog suda je ovog suca po sili zakona morao suspendirati, ali što se tiče njegove odgovornosti pred sudom zbog smrti nekih od umiješanih u ovu priču postupak nije do kraja proveden.IvanaDomić, bivša predsjednica supetarskog Općinskog suda nakon što ju je Državno sudbenovijeće 2005. godine suspendiralo, azbog zloupotrebe položaja i ovlasti godinama se branila kako nije kriva za činjenicu da je od 1995. do 3003. godine donijela 16 pristranih presuda čija je šteta procijenjena na 12 milijuna eura. Naime, ovaj je slučaj otkrila bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt 2004. godine kada ju je i razriješila dužnosti predsjednice suda. U svojoj obrani, koju je iznijela na Županijskom sudu u Šibeniku krajem prošle godine, odbacila je sve navode. Nepravilnosti u njenom radu je utvrdilo dvočlano povjerenstvo Vrhovnog suda.Slučaj sutkinje Žužić, koja je vodila spor u kojem je jedna od stranaka bio i njen suprug Željko, za ministra pravosuđa značio je samo jedno suspendiranje sutkinje i smjenu predsjednice suda u Velikoj Gorici. Doduše sramotna je odluka Državno sudbenog vijeća, koje je odlučilo da se sutkinja ne razriješi, čime je oslobođena odgovornosti da je naštetila ugledu suda, a sve zbog činjenice da jeprilikom glasovanja nedostajao jedan sudac- Ante Galić. Zbog toga je s 5 glasova "za" i 4 "protiv" sutkinja Žužić ostala "neokaljana" ugleda.

Neodlučnost EU

O nekim od slučajeva koji zaokupljaju građane, a zbog činjenice da ovakvi suci kroje pravdu tim istim ljudima, za što su i dobro plaćeni, razgovarali smo s Zlatkom Zeljkom, predsjednikom udruge Iuris Protecta. - Stravičan je slučaj Žužić jer se ovdje radi o sukobu interesa. Činjenica je kako u Državnom odvjetništvu RH postoji negativna selekcija. Što se tiče slučaja sutkinje Domić ovdje se radi o zloupotrebi jer se službeni poziv uvijek može dostaviti, u svijetu postoji zamjenska dostava i ne može biti nikakav izgovor da se nešto ne može dostaviti, kako je to ona opravdavala. U ovom slučaju se radilo o zloupotrebi – kaže Zeljko.Što se tiče javnosti, koja bi energičnije trebala reagirati na ovakve slučajeve Zeljko smatra da je ona vrlo problematična,a kako povijest pokazuje uzori su bili uskoci koji su pljačkaški narod. - Nisam siguran da je EU odlučna u tome da se u Hrvatskoj provede sve ono što se čini u drugim zemljama. Bilo bi dobro kada bi smo mi sami zbog sebe riješili naše probleme u pravosuđu - zaključio je Zeljko.

S.P.

Komentari

Nema komentara... budite prvi

Želite li komentirati?

Morate se prijaviti, ako želite napisati komentar.