Sutkinja Enka Mokovic ima najvišu plaću

Antun Klišmanić, Boris Babić i Marijan Bitanga, predsjednik i suci Županijskog suda

POPIS IMOVINE ZADARSKIH SUDACA

Žive kao bubreg u loju

Imovinske kartice većine zadarskih sudaca su slične. Suci Županijskog, Općinskog i Trgovačkog suda mjesečno zarađuju od 9 do 17 tisuća kuna. Imaju bar jedan jednosoban stan, često i vikendicu, zemljište, vozilo, u rjeđim slučajevima i plovilo. Uglavnom su opterećeni pozamašnim kreditima koji se kreću od nekoliko tisuća do sto tisuća eura

Previsoki odvjetnički honorari prevelik su mamac sucima. Zato masovno odlaze u odvjetnike i javne bilježnike, pa na sudovima ostaju samo početnici, nesposobni i politički podobni suci. Procjena je to Juris Protecte, Udruge za unaprijeđenje pravosuđa u RH.

- Produktivnost takvih sudaca je 10 puta manja od uobičajene, a kvalitete presuda nikakva. To je glavni razlog za dugotrajnost sudskih postupaka koji u Hrvatskoj traju od 10 do 20 godina, a prema kriterijima Europskog suda za ljudska prava svako sudovanje dulje od 5 godina predstavlja kršenje ljudskih prava. Hrvatska je europski i svjetski šampion po broju povreda ljudskih prava zbog dugotrajnosti sudskih postupaka – objašnjava Zlatko Zeljko, predsjednik Juris Protecte.

I dok odvjetnici mogu maksimalno za pola sata svog rada u najtežim sporovima naplatiti i do 175 tisuća kuna, pitanje je koliko na istim slučajevima mogu zaraditi suci. To donekle otkriva popis imovine. Imovinske kartice većine zadarskih sudaca su slične. Suci Županijskog, Općinskog i Trgovačkog suda mjesečno zarađuju od 9 do 17 tisuća kuna. Imaju bar jedan jednosoban stan, često i vikendicu, zemljište, vozilo, u rjeđim slučajevima i plovilo. Uglavnom su opterećeni pozamašnim kreditima koji se kreću od nekoliko tisuća do sto tisuća eura. Štednju rijetki imaju. Najmanju plaću od 9 450 kuna je prijavio Ivica Marinović, sudac Općinskog suda u Zadru. Od imenovanja 2006.godine nije ulagao, tako da u imovinskoj kartici ima samo automobil Peugeot 307 kupljen dvije godine prije stupanja u sudačke odaje. Ima i manji kredit od 35 tisuća kuna.

Najbogatiji županijski suci

Najviša primanja prijavila je Enka Moković, sutkinja Županijskog suda u Zadru. Sutkinja koja je osudila Zoranu Banić, Zlatka i Meri Lisicu zbog pljačke Dalmatinske banke prijavila je 16 751 kunu plaće, ima dvije kuće – jednu manju od 189 m² s okućnicom, dok s obitelji dijeli veće zdanje od 534 m². Ima automobil, brodicu i 350 tisuća eura štednje.Suprug joj je imućniji – ima dva veća zemljišta, kuću od 300 m², stanove u Zadru i Rijeci, automobil, motorni čamac, 200 tisuća eura štednje, a stalni prihodi su zabilježeni kao poslovna tajna. Suprug Enke Moković otplaćuje dva kredita –od 200 i 100 tisuća eura. Sutkinja Enka Moković jedina je među sucima ažurirala popis imovine, jer je s dva brata prodala 634 metara četvornih zemljišta i na tome zaradila više od 213 tisuća kuna. Sve ove podatke moguće je dobiti jedino direktno u Ministarstvu pravosuđa. Naime, za razliku od imovine političara čiji je popis lako dostupan svakom građanina na Internetu, popis sudačke imovine moguće je dobiti tek na zahtjev i to direktno u Zagrebu. Također, nemoguće je fotografirati imovinske kartice, uz objašnjenje da bi “pojedinim sucima moglo biti neugodno ako bi baš njihova kartica bila posebno izdvojena prilikom objave u medijima”. Poznato je da se prilikom njihove prve objave 2007. godine u jednom tjedniku Hrvatska udruga sudaca na čelu sa sucem Vrhovnog suda Đurom Sessom izuzetno bunila, doživljavajući njihovu objavu kao poziv na linč sudaca. Za Narodni list nisu imali komentara na istu temu.
Onaj tko je nevin, ne treba se ničeg bojati. Objavljivanje imovinskih kartica ne bi trebalo nikog ugrožavati. One nisu dokaz o nepotkupljivosti, ali su dodatan filter koji omogućava uvid u sve neuobičajene promjene imovine. Dakle, ako na početku i na kraju mandata postoje velike razlike u popisu imovine, javlja se sumnja u korupciju. Tako da imovinske kartice sucima samo daju još veći legitimitet, pokazuju da li je netko zloupotrebio moć za osobnu korist – smatra Zorislav Antun Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatska.

Visoko korumpirano pravosuđe

Upravo su rezultati Globalnog korupcijskog barometra za 2009. godinu pokazali da građani misle kako je pravosuđe – najkorumpiranije. Na ljestvici od 1 (bez korupcije) do 5 (potpuna korupcija)građani su pravosuđe ocijenili s 4,4. Nakon pravosuđa slijede s ocjenom 4,2 državne službe i privatni sektor, a nakon njih slijede predstavnička tijela i političke stranke koji su ocijenjeni s4,1. Od šest sektora obuhvaćenih istraživanjem najmanje korumpiranim ocijenjeni su mediji, koji su zaslužili ocjenu 3,7. Dojam o korumpiranosti društva u cjelini je 4,1. Zašto je to tako, Petrović nije htio analizirati. Za Zlatka Zeljka iz Juris Protecte, situacija je jasna.

Mi držimo da je nemoguće voditi uspješnu borbu protiv korupcije i reformirati pravosuđe bez donošenja Zakona o odvjetničkim tarifama kojim će se regulirati odvjetničke tarife po uzoru na europsko okruženje i time smanjiti razlika u zaradi sudaca i odvjetnika. Tek će se tada steći uvjeti za kvalitetne kadrove u sudstvu i drzavnom odvjetništvu. K tome se mora sasvim drukčije regulirati izbor i imenovanje sudaca i njihovo unapređenje prema isključivo transparentnim i svakome poznatim kriterijima. Praksa u zadnjih 20 godina je bila imenovanje i izbor sudaca po političkoj podobnosti i interesnoj pripadnosti. Stoga je nemoguće od postojećih kadrova u sudstvu očekivati da Hrvatska zaživi kao pravna država – smatraju uJuris Protecti.

S druge strane, u ime Transparency Internationala Zorislav Antun Petrović govori “kako ipak želi vjerovati da u Hrvatskoj postoje suci koje zanima opće dobro”. Bez obzira na odvjetničku zaradu, suci u Hrvatskoj imaju iznadprosječna primanja. Međutim, to ne mijenja bitno u globalu otužnu sliku sporog i preopterećenog hrvatskog pravosuđa koje se u praksi ne obazire na Ustav. Prema Juris Protecti, ovakvo stanje najbolje podcrtava bivši ministar pravosuđa Ivan Šimonović koji je započeo graditi karijeru pomoćnika UN-a za ljudska prava. Ironija je da je riječ o čovjeku koji predstavljajući hrvatsko pravosuđe iza sebe ima najviše kršenja ljudskih prava upravo zbog – dugotrajnosti sudskih postupaka.

K.K

Ponedjeljak, 09. Kolovoz 2010.