KAKO ISKORISTITI NEKRETNINE PROPALIH TVORNICA

Zadar je živi neiskorišteni filmski studio

- Svaka takva lokacija može biti kreativno korištena kao kulisa za film, da ima svoju estetsku i ekonomsku funkciju. Mislim da treba doći do neke vrste urbane regeneracije. Evo primjerice,za doček Nove godine bio je uspješno organiziranevent u halama tvornice SAS.Christian Boros je u Berlinu u bivši bunkersmjestio jednu od najdragocjenijih privatnih umjetničkih kolekcija. Lauba u Zagrebu je sličan primjer. Svi ti prostori mogu biti jako dobro korišteni. “Brownfield” ulaganja (tvrtka koja napuštena industrijska postrojenja priprema za ponovnu upotrebu)su poznata u svijetu, SAD, Londonu, Njemačkoj, Francuskoj, Hong Kongu. Naravno potrebno je da svaki takav projekt pokrene netko tko ima viziju, ideju i odgovarajući financijski okvir, Sergej Stanojkovski

Zadar je prije rata biopoznat po razvijenoj industriji. Brojne tvornice tada suzapošljavale veliki broj ljudi koji su na takav načinprehranjivalisvoje obitelji. Danas, osim sjećanja onih koji su radili u njima, od njih je ostalo malo i gotovo ništa. Sjećamo ih se uglavnom s fotografija nekih starih monografija.Danas je grad orijentiran na turizam, jer proizvodni pogoni gotovo i ne postoje, bar ne u onolikoj mjeri kako je to bilo do 90-ih godina. No, odavno smo shvatili, bar pojedinci, kako turizam nije samo sunce i more i nekakva kulturna i zabavna događanja. Naime, za vrijeme održavanja filmskog festivala “Avvantura Film Festival – Film Forum Zadar” proteklog ljeta često se isticalo kako je područje Zadra i njegove okolice izuzetan prostor za snimanje filmova jer je cijeli prostor zapravo jedna živa postojeća kulisa koju samo treba iskoristiti.

Napušteno - zapušteno

Veliki broj napuštenih zgrada,velikih hangara bivših tvornica, te ruševine još iz Drugog svjetskog rata te zatim i iz Domovinskog rata dalo bi se iskoristitikao stvarne kulise za snimanje nekakvih možda povijesnih, ali i onih ratnih filmova, horora ili ovisno o tematici i potrebama i ostalih žanrovski vrlo različitih filmova. S obzirom da fotografskim objektivom ovjekovječeni objekti leže neiskorišteni ili jako malo korišteni više od 17 godina, od kada je završioDomovinski rat, pitanje je hoće li ikada i dođi do njihova korištenja. S druge strane imamo još uvijek i objekte koji svjedoče o povijesnim razaranjima grada još od prije 70-ak godina, što bi zapravo bilo impresivno da oni ne ugrožavaju sigurnost građana. No, i to će se valjda jednog dana riješiti jer gradska vlast konstantno tvrdi, ali tek kad ih se prozove, kako se problem rješava, ili je u postupku pa će se riješiti.

Vjerujemo da bi za koju godinu možda bilo zgodno započeti obilježavati godišnjice, desetljeća, a uskoro i stoljeća postojanja, odnosno svjedočanstava razaranja i iz Drugog svjetskog rata. Naime, ako već nije riješen tijekom gotovo jednog stoljeća ili dva desetljeća onda ga unovčimo. Otvorimo vrata filmskom turizmu. Sergej Stanojkovski, direktor filmskog festivala pod nazivom“Avvantura Film Festival – Film Forum Zadar”, istaknuo je kako je upravo jedan festival tipa Film Foruma Zadar pozicionirao Zadar, a tako i Hrvatsku na međunarodnoj mapi filmske produkcije kao atraktivnu filmsku destinaciju za snimanje filmova, TV-serija, reklama štoomogućava jak potencijal “filmskog turizma”.

- Naravno, dapače, svaka takva lokacija može biti kreativno korištena kao kulisa za film, da ima svoju estetsku i ekonomsku funkciju. Mislim da treba doći do neke vrste urbane regeneracije. Evo primjerice,za doček Nove godine bio je uspješno organiziranevent u halama tvornice SAS.Christian Boros je u Berlinu u bivši bunkersmjestio jednu od najdragocjenijih privatnih umjetničkih kolekcija. Lauba u Zagrebu je sličan primjer. Svi ti prostori mogu biti jako dobro korišteni. “Brownfield” ulaganja (tvrtka koja napuštena industrijska postrojenja priprema za ponovnu upotrebu)su poznata u svijetu, SAD, Londonu, Njemačkoj, Francuskoj, Hong Kongu, itd. Naravno potrebno je da svaki takav projekt pokrene netko tko ima viziju, ideju i odgovarajući financijski okvir, istaknuo je Stanojkovski.

Neiskorišteni potencijal

Osim napuštenih zgrada, hangara, ruševina i bunkera grad ima turistički potencijal i kada su u pitanju pomalo ”morbidni”, ali i oni avanturama skloni turisti, kojima putovanje na neku “nedavno” ratom zahvaćenu destinaciju dodatno podiže adrenalin te su to spremni platiti suhim zlatom. Dakle, nemojmo se lagati, ima i onih turista kojeosim tura po obližnjim nacionalnim parkovima, zadarskim muzejima, crkvama i bedemimazanima, možda čak i nešto više, da vide što je to ostalo od nekadašneg industrijskog giganta, pa makar i ruševine. Oneu nekima bude osjećaj ekstaze, iz doba kada su u suncu i moru uživali uglavnom domaći gosti, ali i Nijemci i Talijani, oni gosti dubljeg džepa za kojima vapimo već godinama.

S druge strane, takvi gosti žele biti što bliže ratnim razaranjima, ali bez aktivne vojske ili vojnih, ratnih zbivanja u blizini. A opet da se mogu biti pokraj porušenih objekata kojima je naš grad prebogat i hvaliti se poslije prijateljima na Facebooku, Twitteru ili kojoj drugoj društvenoj mreži u kakvoj su “opasnosti” bili.Turistička destinacija bogata ruševinama savezničkih razaranjaiz 1940-ih te ovim novijeg datuma iz 1990-ih s horor halama nekadašnjih industrijskih pogona od kojih je cijeli grad preživljavao.

Ali ne samo Zadar već i država, spremna je za snimanje filmova poput “Savezničko razaranje Zadra” ili “Zadarski masakr, ne motornom pilom, ali mesarskim kukama”. Za taj realistični horor kulisa je ipak uklonjena prije nekih godinu dana kada je iz bivše klaonice Mesoprometa uklonjen pribor, odnosno kuke za vješanje i deranje živine koje su na tom prostoru visjele godinama. Ovako ostaju napuštene zgradurine s popucalim prozorima, u kojima bi neki scenarist, a onda i redatelj zasigurno našli područje svog interesa.

- Nisam siguran da bi to baš privuklo veliki broj turista. No, nedavno sam pročitao kako će se u 2012. godini pojavljivati sve više “Danger Zone Travel”, neka vrsta macho-turizma za avanturiste koji će se pred svojim frendovima u socijalnim mrežama “praviti važni” i sa puta poslati : “bio sam, vamo, bio sam tamo, doživio sam ovo ili ono, penjao se, ronio, doživio opasne trenutke - a sve to na mjestima koja su teško dostupna”. Takvom jednom avan-turisti treba onda organizirati niz situacija tijekom njegovog boravka. Tako da jedna rusevina ne bi činila cijeli doživljaj. Možda bi vrijedilo investirati u studiju i angažirati neku “Branding” kompaniju, kao Pentagram, Neutron, Liquid Agency ili slične kompanije kako bi se napravila analiza cjelokupne situacije pozicioniranja Zadra i zadarske regije u odnosu na vlastite resurse i kapacitete i u odnosu na lokalno, nacionalno, regionalno, europsko i globalno pozicioniranje – tvrdi Stanojkovski.

Neki osim filmskog turizma i Danger Zone Travel turizma smatraju kako bi se ovi prostori,koji su trenutno još uvijek napušteni, ne ulazeći u njihove vlasničke odnosemožda moglidati u zakup nekoj kulturnoj ili drugoj udruzi koja bi tu djelovala i dodatno obogaćivala sadržaje grada.

Svjetski primjeri

- Nisam siguran da je udruga ispravan pravni oblik za takvo nešto i bojim se da to zapravo ne bi funkcioniralo.Moj kolega Leo van Loon je npr. pokrenuo u Rotterdamu “Creative Factory”, a radi se o jednoj staroj tvornici koja je umjesto da se sruši pretvorena u objekt u kojem se nalazi (ako se ne varam) danas 60-ak malih poduzeća, od dizajnera, arhitekata, pisaca do filmaša i mnogih drugih. Zajedno koriste taj veliki objekt i određene usluge, ali svatko za sebe plaća najam ovisno o kvadraturi, a dobra stvar je i činjenica što su na jednom mjestu opet okupljene kreativne kompanije i pojedinci. Partneri su pojedinci, kompanije, grad i banke. Slično je i u Mülheim an der Ruhr “Games Factory”, koja je također stara tvornica u koju su se smjestili brojni privatni poduzetnici od Sounddesigna, dizajnera kompjuterskih igara, crtača likova za igre, do proizvođača software-a.

Imate osim toga i “Betahaus” u Berlinu, Kölnu i Hamburgukoja je više Coworking-Spacegdje možete na dnevnoj osnovi rentati radni prostor za 12 eura na dan, 49 eura tjedan, 12 dana 79 eura ili 229 eura cijeli mjesec. U 2012. godini se otvara Betahaus u Sofiji i Barceloni. Unutar takvog prostora možebiti neka udruga, ali mislim da udruga nije motor pokretač koji bi donio nekakvu veću korist zajednici. Važno je privatno poduzetništvo. Mislim da je dobro ako je takav određeni prostor jedna simbioza udruga i privatnih poduzetnika. U slučaju Zadra vjerujem da se uz volju pojedinaca može nekakav takav ili barem sličan projekt pokrenuti. Također vjerujem da su komplicirani imovinsko-pravni odnosi oko objekata tako da je sigurno i teško pridobiti investitore. Svakako inicijativa mora doći sa strane pojedinaca, poduzetnika koji će predložiti model rada gradu i partnerima, zaključio je Stanojkovski.

V.M.

Srijeda, 18. Siječanj 2012.