PLUSEVI I MINUSEVI EUROPSKE UNIJE

Novi standardi i veći zahtjevi

Delegacija EU-a objavila je brošuru “101 pitanje o utjecaju EU na živote građana”koja se bavi vrlo konkretnim pitanjima iz područja gospodarstva, zapošljavanja, socijalnih, obiteljskih i mirovinskih prava i tome slično

U jeku jekampanja za održavanje referendum na kojem će se građani izjasniti o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji (EU).Aktualna ministrica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić trudi se da svi građani budu „kratko, jasno i transparentno“ informirani o tome što nas čeka kad postanemo punopravni član EU. To kratko i jasno čini trošak od 4,8 miljuna kuna tih istih građana!!! Na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova povodom održavanja referenduma koji će se održati 22. siječnja 2012. godine, možemo pročitati:

 „ Kampanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova za članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji temeljit će se na 5 glavnih elementa:
Transparentnost i dostupnost svih službenih dokumenata u vezi s pregovorima i članstvom Hrvatske u Europskoj uniji na internetskim stranicama Ministarstva, koji obuhvaćaju svu dokumentaciju u svih 6 godina pregovora.

Poruke građanima

Uključenost komercijalnih internetskih portala, sa svojim raspravama i intervjuima, te poveznicama na internetske stranice Ministarstva.
Video-poruke hrvatskih političkih dužnosnika hrvatskim građanima, poljska poruka dobrodošlice i odgovor naših studenata, koje će se objavljivati na 4 nacionalne televizije, 17 lokalnih televizija, te u audio-verziji i na HR-mreži Hrvatskog radija i preko 80 lokalnih radijskih postaja. Elektronički mediji će u svojim programskim shemama također provoditi javne rasprave o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji.

Informativni materijali i brošure koji će biti distribuirani svim kućanstvima („Sve što ste htjeli znati o Europskoj uniji“ u preko 2 milijuna primjeraka), te knjižnicama, školama, sindikatima, županijama, sveučilištima i političkim strankama („Što donosi članstvo u Europskoj uniji“, u 14 000 primjeraka).
Info-telefon „Halo EU!“ (0800 622 622) gdje građani mogu dobiti odgovore na svoja pitanja“.

Predsjednik Ivo Josipovićulazaku EU opisuje kao povijesni čin koji po svojoj važnosti stoji uz bok odluci Hrvatskog sabora o neovisnosti.Uz svu pompoznu propagandu, koja silno košta, ipak se javlja sumnja je li uopće kome u Hrvatskoj potpuno jasno što gubi, a što dobiva svojim ulaskom u EU?

Naime, moramo biti svjesni da stojimo pred vratima tvrdog, nemilosrdnog, već pomalo smežuranog, ali dobro ukorijenjenog kapitalizma, koji traži novo tržište za svoje proizvode, traži jeftine sirove i traži još jeftiniju radnu snagu.Delegacija EU-a objavila je brošuru “101 pitanje o utjecaju EU na živote građana”koja se bavi vrlo konkretnim pitanjima iz područja gospodarstva, zapošljavanja, socijalnih, obiteljskih i mirovinskih prava i tome slično.Tako se objašnjava da “ako Hrvatska 1. srpnja 2013. pristupi Europskoj uniji, pa se onda neki njezin građanin nađe u Milanu ili Parizu bez novca i krene na bankomat podići eure, naknada za tu transakciju ne smije biti viša od one koju bi taj isti građanin platio na bankomatu u Zagrebu ili Rijeci. No, ako se nađe u, primjerice, Londonu – i na bankomatu podiže britansku valutu, funtu – onda o visini naknade odlučuje sama banka iz čijeg se bankomata podiže novac”.

Za porez na plaće uglavnom se primjenjuje pravilo da se plaća u zemlji članici u kojoj radnik radi. U EU ne postoji jedinstveni model kojim se regulira minimalna plaća. U 2011. godini ona je na području EUvarirala od svega 123 eura mjesečno u Bugarskoj do čak 1.758 eura u Luxembourgu.
Građani EU-a koji se zaposle u nekoj drugoj zemlji i u njoj borave dulje od tri mjeseca moraju se prijaviti nadležnim vlastima uz potvrdu da imaju dovoljno sredstava za život. Inače je za boravak kraći od tri mjeseca u bilo kojoj državi članici dovoljno imati važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a samo je u pojedinim državama nužno prijaviti boravak, ali ne i registrirati boravište.

Što se tiče putovnice neke države članice EU traže posjedovanje osobne iskaznice ili putovnice kroz cijelo vrijeme boravka na njihovom terioriju. U protivnom plaća se kazna. U zemljama EU-a koje nisu unutar schengenske zone nužno je pokazati putovnicu po izlasku odnosnu ulasku u zemlju. U takve države spadaju Bugarska, Cipar, Irska, Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina«, navodi se u publikaciji. No, do ulaska Hrvatske u EU, moguće je da će u schengenski prostor ući i Bugarska i Rumunjska Oni koji se odluče da kupe automobil u nekoj drugoj državi članici, prilikom dovoženja u matičnu državu ne plaćaju carinu. Međutim što se tiče PDV-a plaća ga u državi u kojoj će vozilo registrirati. Brak sklopljen bilo gdje na području Europske unije automatski se priznaje u svim državama članicama.
Biračko pravo

Što se tiče biračkih prava napominje se da državljani EU-a svakih pet godina izlaze na izbore za Europski parlament. Hrvatski građani moći će birati 12 svojih zastupnika u Europskom parlamentu, Međutim, ako se odsele u, primjerice, Njemačku, pravo glasa na izborima za Europski parlament moći će ostvariti u toj zemlji, pod uvjetom da se prethodno prijave u registar birača. U tom bi slučaju umjesto 12, birali 99 zastupnika.
Zatim što se tiče prava potrošača u brošuri se navodi da ako u bilo kojoj državi članici potrošač kupi neispravan proizvod, ima pravo unutar dvije godine popraviti ili zamijeniti neispravnu robu. Ukoliko se proizvod ne može zamijeniti, kupac ima pravo na povrat troškova. Ako prodavač odbije sve te varijante, preporuča se da se potrošač obrati Europskom potrošačkom centru u svojoj zemlji ili u zemlji u kojoj je proizvod kupio.

Na području zdravstvene skrbi također vlada cijelo šarenilo pravila, pa tako se u brošuri navodi da građani EU-a, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske imaju pravo na Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja koja im omogućava medicinsku skrb u svim zemljama pod istim uvjetima kao i »matičnim« državljanima. “U slučaju da neka članica Europske unije naplaćuje određene medicinske usluge (boravak u bolnici, farmaceutske usluge), nositelj iskaznice navedenu će uslugu platiti povoljnije i troškovi će mu biti nadoknađeni ili u zemlji u kojoj boravi ili po povratku kući. Iskaznica ne pokriva zdravstvene troškove ukoliko je svrha putovanja bila liječenje. Iskaznicu besplatno izdaje država u kojoj građanin ima prijavljen stalan boravak, odnosno zdravstveno osiguranje te države«, objašnjava se u publikaciji. Europska iskaznica zdravstvenog osiguranja pokriva i troškove operacije ako se radi o “iznenadnom zdravstvenom stanju”.

Zdravstvena zaštita

Ali ako se radi o operaciji koja je bila predviđena i koja se mogla obaviti u matičnoj državi pacijenta, naknadu troškova mora odobriti nacionalno zdravstveno osiguranje. “Tada se plaća samo razlika u cijeni bolničkog liječenja. Primjerice, ukoliko je cijena bolničkog liječenja za određeno razdoblje u Hrvatskoj 1.000 eura, a u Njemačkoj 1.500 eura, platit će se 500 eura razlike”.Zanimljiva je i situacija ukoliko umirovljenik nakon što ode u mirovinu odseli u drugu državu članicu u kojoj nije ostavario pravo na mirovinu, mora se prethodno javiti nadležnim tijelima države u kojoj imaju zdravstveno osiguranje. “Selidbom u drugu državu prestaje zdravstveno osiguranje u matičnoj zemlji i prebacuje se na državu boravka. Ukoliko umirovljenik ne prima mirovinu u državi u kojoj živi, za njegovo zdravstveno osiguranje nadležna je zemlja u kojoj je najdulje radio, bez obzira gdje živi”, navodi se u brošuri Delegacije EU-a.

Ovo je samo mali dio od šume informacija o tome što nas čeka kad Hrvatska postane ravnopravni član EU.Naime, doista je izuzetno teško zapravo otkriti što se sve kriju norme više od 32 000 pravnih akata EU, 48 000 međunarodnih standarda i oko 12000 odluka Europskog suda pravde.

Dakle, naše živote uređivat će sva ta pravila, zakoni, odredbe, regulative s time da zapravo mi na te zakone niti imamo utjecaje, jer niti ih možemo mijenjati niti o njima odlučivati.
Sigurnost Europljana

Ono što niti jedan propagadni materijal za promoviranje članstva u EU kao u obećanoj zemlji u kojoj teku med i mlijeko ne sadrži, jesu informacije odokumentima EU koje reguliraju njen političko sigurnosni položaj, pa se tako nigdje ne nalazi informacija da je inicirano formiranje Europske žandarmerije. Jedan od temeljnih zadataka joj je misija vojno-policijskog karaktera u državama van EU, u kojima bi izbile velike krize ili konflikti, a radi stabilizacije stanja. Zamišljena je kao integrirana policijska postrojba koja može obavljati sve policijske zadaće: održavanje javnoga reda i mira; javne sigurnosti; istraživanje kriminala; prikupljanje i uporaba informacija i pomaganje lokalnim vlastima glede uspostavljanja zakona.

Sudbina naše sadašnje hrvatske agonije preživljavanja daje nam privid da ćemo kad se pokonimo eurospkom carevom novom ruhu rješiti dio svojih nagomilanih problema. No, puno je vjerojatnije da ćemo doživjeti prognozu slovenskog ekonomista dr. Jože Mencinger koji je rekao da „EU sve više podsjeća na SFRJ.” U najboljem slučaju, “preživljavat” ćemo kao Mađarska ili Portugal.

U svakom slučaju na zapečeku jednog europskog režima koji itekako nosi u sebi karakter totalitarizma bit ćemo netko iz kojeg se ima još štošta iscrpiti, a silna obećanja da nam punopravno članstvo u EU donosi visok stupanj stabilnosti treba ipak uzeti s oprezom, jer istodobno do nas dopiru vijesti o bankrotu pojedinih zemalja članica i pokušajima kriznih sastanaka te iste EU na kojima se pokušava naći rješenje za raspad eurozone.
Iza sve te gomile informacija o tome što nas čeka u EU, vrlo bliska budućnost dat će nam odgovor na pitanje je li EU kao gospodarski div i veliki „vuk u janjećoj koži“.

E.L.

Utorak, 24. Siječanj 2012.