Prijevremena otplata kredita: što sve trebate znati

Narodnom listu javila se čitateljica koja je u pokušaju prijevremene otplate kredita naišla na neočekivane probleme. Ne samo da su joj pokušali naplatiti naknadu na koju nemaju pravo, već je morala proći pravi birokratski pakao, donijeti brojnu dokumentaciju i za okončanje postupka višednevno pohoditi poslovnicu banke. Kako kaže, kad je sklapala ugovor o kreditu trebalo joj je manje papira, a sve je riješila u jedan dan, a sad kad želi vratiti preostali iznos kredita i to nakon što je banka samovoljno promijenila kamatnu stopu, odjednom gomila problema.

Ako prođe - prođe

Prijevremena otplata kredita za banku znači manje kamata i samim time manji prihod i to već u trenutku kad se na taj prihod računa kao gotovu stvar. Stoga nije niti čudno da su za prijevremene otplate ranije računali visoke naknade za odštetu i brojne druge troškove, kako bi korisnika odgovorili od namjere prijevremene otplate. Pribjegavalo se naravno i raznim odgodama, gomili papira i administracijskom odugovlačenju, što je kako vidimo slučaj još i danas.

Ništa lakše nije bilo prijevremeno otplatiti kredit u slučaju podizanja kamatne stope, pa kad bi stopa i nekoliko puta narasla u kratkom vremenu, korisnici bi shvatili da im je isplativije što prije se riješiti kredita. No, i u tim slučajevima naknade su znale iznositi i više od iznosa kamata koje su preostale u redovnoj otplati te je jedina korist prijevremene otplate na kraju bila sigurnost da vam više neće dizati kamatu.

Naravno da je takva jednostrana politika banaka postala neizdrživa, zbog čega su posljednjih godina donesene brojne zakonske promjene, koje donose značajno bolji položaj potrošača.

Kod stambenih kredita problemi su bili posebno izraženi, jer su kamatne stope ponekad znale narasti i više od 30 posto, što bi značajno utjecalo na visinu anuiteta i ukupno dugovanje. U takvim slučajevima banke su naplaćivale naknadu za odštetu i do četiri posto od visine kredita, a problema je bilo itekako i nakon promjene zakona.

Neupućenim korisnicima i dalje se u nekim bankama naplaćivala naknada po principu “ako prođe - prođe”, a tek nakon što bi potrošači upozorili da im se naknada ne smije naplatiti, banke bi priznale “slučajnu” grešku i vraćale novac. Naravno, za to bi trebalo potrošiti popriličnu količinu vremena i živaca, jer bi na e-mailove banke odjednom prestale odgovarati, korisnicima bi pozive preusmjeravali na drugi šalter i tako unedogled i tek najuporniji ili oni koji bi se zaprijetili prekršajnom prijavom bi na koncu uspjeli istjerati svoj novac.

Danas je situacija za potrošače daleko bolja, barem s novim kreditima, naknada ne smije više biti tri ili četiri posto, već pola posto od iznosa kredita ili najviše do jedan posto. U slučaju da vam banka poveća kamatnu stopu - imate pravo na prijevremenu otplatu kredita bez ikakvih naknada, pa čak i onih ugovorenih.

Što kažu banke

Iz zadarske OTP banke pozivaju se na Zakon o potrošačkom kreditiranju, Zakon o kreditnim institucijama te Odlukom o naknadama banke. Naglašavaju kako se OTP banka u cijelosti poštuje zakonske odredbe o visini naknade za prijevremeni povrat kredita.

“Sve naknade banke su transparentne i jasno istaknute na web stranicama banke i u poslovnicama banke. Samo trajanje postupka ovisi od slučaja do slučaja ovisno o instrumentima osiguranja.” - odgovaraju iz OTP banke.

Iz Hypo banke objašnjavaju i sam postupak, prema kojem se mora podnijeti pisani zahtjev za prijevremenom otplatom, nakon čega je potrebno izvršiti uplatu točno na taj dan i u točnom iznosu navedenom u izračunu. Ukratko, navodi se u odgovoru, klijent podnosi Zahtjev u bilo kojoj poslovnici Hypo banke. Banka izdaje Potvrdu o stanju duga, temeljem koje klijent vrši uplatu, a ako se radi o konačnoj otplati kredita, po otplati Banka izdaje Izjavu o povratu vlasništva

Iz Erste&Steiermärkische Bank nam kažu kako se, obzirom na primjenu Zakona o potrošačkom kreditiranju, naknade načelno razlikuju za kredite sklopljene do 31. 12. 2009. i od 1. 1. 2010. Uz određene iznimke, ukoliko je riječ o kreditima koji su ugovoreni do 31. 12. 2009. naknada za prijevremenu otplatu kredita se naplaćuje, no ukoliko je riječ o kreditu ugovorenom nakon tog datuma nema naplate naknade za prijevremenu otplatu kredita.

No, kako ističu, u odnosu na ukupan broj kreditnih partija u banci, broj prijevremenih zatvaranja kredita relativno je mali. Na kredite ugovorene do 31. 12. 2009. naplaćuju se naknade za prijevremeno zatvaranje kredita (u cijelosti ili djelomično) u postotku na iznos kredita koji se prijevremeno otplaćuje, a postotak ovisi o vrsti kredita. Za namjenske kredite naknada iznosi 2% dok je za gotovinske i hipotekarne 3%. No neke vrste kredita moguće je zatvoriti i bez naknade. To su, primjerice, konsolidacijski kredit, revolving gotovinski kredit, poljoprivredni za sjetvu i lombardni uz zalog novčanog depozita. Također, naknada se ne naplaćuje ukoliko se postojeći kredit zatvara novim kreditom banke.

Ukoliko je riječ o kreditima koji su ugovoreni od 1. 1. 2010. nema naplate naknade za prijevremenu otplatu kredita. No postoje neki posebni slučajevi (npr. kod kredita s fiksnom kamatnom stopom), uz zadovoljenje dodatnih uvjeta propisanih Zakonom, kada se naknada naplaćuje.

Uz to, važno je napomenuti da postoje i neki drugi troškovi koji proizlaze iz samog postupka zatvaranja kredita. Tako, primjerice, zatvara li se postojeći bankin kredit novim kreditom druge banke, klijent će biti u obvezi dostaviti drugoj poslovnoj banci potvrdu o stanju duga po kreditu, za čije izdavanje klijent plaća naknadu u iznosu od 50,00 kn. Zatim, ukoliko je po kreditu evidentiran kolateral, npr. hipoteka, klijent će po otplati kredita dobiti brisovno očitovanje za koje banka ne naplaćuje naknadu, no klijent ima stvarni trošak ovjere potpisa kod javnog bilježnika. Za povrat ostalih kolaterala npr. zadužnice, mjenice ili knjižice vozila, banka neće klijentu naplatiti dodatne naknade.

Klijenti koji žele prijevremeno zatvoriti svoj kredit, moraju doći u poslovnicu banke, raspitati se o preostalom iznosu kredita i eventualnim naknadama i potpisati Zahtjev za prijevremeno zatvaranje kredita. Nakon uplate sredstava za prijevremeno zatvaranje, drugi radni dan klijent dolazi u poslovnicu kako bi provjerio je li stanje kredita na nuli te preuzeo instrumente osiguranja po kreditu.

Ako je riječ o uplati druge banke, klijent prvo dolazi po potvrdu o preostalom stanju duga. Nakon uplate druge banke, drugi radni dan dolazi u banku potpisati zahtjev za zatvaranje, provjeriti stanje kredita, a bilo koji radni dan nakon toga i preuzeti instrumente osiguranja. Naime, u ovom slučaju klijent mora doći dva puta u banku nakon uplate od strane druge banke – da bi potpisao zahtjev za zatvaranje te nakon izvršenih knjiženja i ako je glavnica zatvorena po instrumente osiguranja, navodi se u odgovoru Erste&Steiermärkische Bank.

Veće naknade za starije kredite

Kako izgledaju naknade za starije kredite može se vidjeti po primjeru za prijevremenu otplatu u Hypo banci, koje iznose od nula do 1 posto od dijela glavnice kredita koji se prijevremeno vraća, kod ugovora o kreditu sklopljenih od 01. 01. 2010. godine nadalje, a koji su ukupnog iznosa kredita 1.000.000 HRK i manje.

Naknada od 2,50 posto (min. 500,00 HRK), od dijela glavnice kredita koji se prijevremeno vraća, je kod ugovora o kreditu koji nisu navedeni u prethodnom stavku, dakle onih koji su stariji ili su veći od milijun kuna.

Lombardni kredit: 0,50% od iznosa nedospjele glavnice (min. 200,00 HRK); Ostali krediti: a) ako se postojeći kredit u HAAB zatvara iz vlastitih sredstava ili kreditom druge banke; 3,00% od iznosa nedospjele glavnice (min. 500,00 HRK); b) ako se postojeći kredit u HAAB zatvara novim kreditom u HAAB; 1,00% od iznosa nedospjele glavnice (min. 500,00 HRK).

Naknada za izdavanje brisovnog očitovanja je 100 kuna, kod izdavanja izjave o povratu vlasništva, o brisanju dodatne zabilježbe, potvrde o otplati te povlačenja prijedloga za upis fiducije/hipoteke. Naknada za brisanje tereta na pokretnini (automobil) je 111,80 kuna, dok se naknada za izdavanje knjižice vozila ne naplaćuju.

Iz PBZ-a kažu kako ne naplaćuju naknadu za prijevremenu djelomičnu ili konačnu otplatu kredita, a sve naknade Banke u kreditnom poslovanju s fizičkim osobama - građanima (potrošačima) dostupne su u poslovnicima i web stranicama banke.

Po otplati kredita, bilo da se radi o prijevremenoj ili redovnoj Banka klijentima izdaje brisovno očitovanje odmah nakon usklađenja i knjiženja u poslovnim knjigama i podmirenja stvarnog troška izrade brisovnog očitovanja a što uključuje javnobilježničku ovjeru potpisa na brisovnici ovjeru preslike. Sukladno Ugovoru u o kreditu i tarifi trošak brisanja tereta snosi klijent. Banka je obvezna izdati podobnu ispravu - brisovno očitovanje, a klijent provodi daljnje radnje, odnosno klijent na temelju te isprave podnosi sudu prijedlog za brisanje tereta.

Kod automobilskih kredita, ističu iz RBA banke, kada se govori o prijevremenom povratu deponiranih knjižica vozila, moramo napomenuti da takve procedure nema, odnosno knjižica se vraća po izvršenoj otplati kredita. Dodatno, postupak brisanja fiducije sa založenog vozila po plaćanju troškova brisanja je kako slijedi: Banka izrađuje brisovnu izjavu i Prijedlog za brisanje upisa iz Upisnika te potom šalje brisovnu izjavu na ovjeru potpisa ovlaštenih osoba Banke kod javnog bilježnika. Nakon toga, Banka šalje dokumente FINA-i, kod koje se vodi registar, odnosno Upisnik. Taj postupak traje između 2 do 3 radna dana, a svi daljnji postupci i njihovo trajanje ne ovise o Banci.

Također, kažu u RBA, prema informacijama kojima Banka raspolaže, FINA izrađuje Zapisnik o provedenom brisanju te ga šalje davatelju osiguranja i Banci preporučenom poštom s povratnicom te čeka povrat povratnica o zaprimljenom Zapisniku. Potom se čeka istek zakonskog roka u trajanju od 8 dana, nakon čega Zaključak postaje pravomoćan. Po pravomoćnosti, primjerak Zaključka FINA šalje Ministarstvu unutarnjih poslova koje poziva davatelja osiguranja na brisanje fiducije iz knjižice vozila ili sada nove prometne dozvole.

Na koncu iz RBA ističu kako iznosi naknada ovise o puno parametara pa i o visini kredita te je najbolje informacije potražiti ovisno o tim parametrima na njihovim službenim stranicama.

Do 200.000 kn kazne

Što se tiče zakonskih rješenja, Zakon o kreditnim institucijama prijevremenu otplatu spominje isključivo u slučaju promjene kamatne stope, a tada potrošač, odnosno korisnik kredita, nakon primljene obavijesti o promjeni kamatne stope, ima pravo u roku tri mjeseca pokrenuti prijevremeno vraćanje kredita, bez plaćanja bilo kakve naknade, pa čak niti naknadu za raniji povrat kredita koja se nalazi u ugovoru. Kreditna institucija u tom slučaju nema čak niti pravo na naknadu štete zbog ranijeg povrata.

Zakon o potrošačkom kreditiranju značajno je izdašniji po ovom pitanju i kaže da potrošač ima pravo u svakom trenutku prijevremeno u cijelosti ili djelomično vratiti kredit. U tom slučaju, navodi se u zakonu, ima pravo na smanjenje ukupnih troškova kredita, a smanjenje sastoji se od kamata i drugih troškova koji se odnose na preostalo trajanje ugovora o kreditu.

S druge strane banka ili druga kreditna ustanova ima pravo na “pravednu i objektivnu naknadu za moguće troškove izravno povezane s prijevremenom otplatom kredita”, pod uvjetom da je kredit prijevremeno otplaćen u razdoblju tijekom kojega se primjenjivala fiksna kamatna stopa.

Iznos naknade kod prijevremene otplate ne smije biti veći od iznosa kamata koje bi korisnik platio u redovnom otplaćivanju kredita. Također, sama naknada ne smije biti veća od 1 posto kredita koji se prijevremeno otplaćuje, ako je do kraja otplate kredita u tom trenutku ostalo više od godinu dana. Ako je kraće od godinu dana, naknada ne smije biti veća od 0,5 posto kredita.

Naknada se ne naplaćuje ako je kredit otplaćen u razdoblju kad nije određena fiksna kamatna stopa, ako se radi o dopuštenom prekoračenju ili ako se otplata izvršava prema ugovoru o osiguranju koje je jamstvo otplate kredita.

Također, banka ili druga kreditna institucija može tražiti naknadu samo pod uvjetom da iznos prijevremene otplate premašuje 75.000,00 kuna unutar 12 mjeseci.

U slučaju kredita s promjenjivom kamatnom stopom, povećanje kamata može vas navesti na prijevremenu otplatu, a da se kamatna stopa mijenja, banka vas je dužna obavijestiti 15 dana prije povećanja. Kako je već navedeno, u tom slučaju imate tri mjeseca za pokrenuti prijevremenu otplatu bez obaveze plaćanja ikakve naknade banci ili naknade štete.

Da se radi o ozbiljnim odredbama zakona pokazuju i kazne za banke. Ako vam banka ne omogući prijevremenu otplatu ili vam ne dostavi obavijest o povećanju kamatne stope 15 dana ranije, kaznit će se novčanom kaznom od 80.000 do 200.000 kuna, a s još 10.000 do 50.000 kuna odgovorna osoba u banci. Naravno, sve ovo tiče se kredita koji su novijeg datuma, dok se kod starijih koriste odredbe ranijih verzija zakona.

Dakle, imate pravo na prijevremenu otplatu kredita bilo kad, s minimalnim naknadama, a čak u slučaju da banka mijenja kamatnu stopu bez ikakvih naknada ili odštete. Ono što je bitno istaknuti, da stariji krediti imaju veće naknade jer se na njih odnose starili zakoni, a najvažnije od svega se dobro informirati.


Što vam treba od dokumenata

Što vam je sve potrebno za prijevremeno zatvaranje kredita pojašnjavaju u Hypo banci. Zahtjev mora sadržavati podatke o korisniku kredita (ime i prezime, adresa, MBG i broj telefona), vrstu kredita i broj ugovora o kreditu za koji podnosi zahtjev, te napomenu da li se konačna otplata vrši vlastitim sredstvima, kreditom HAAB ili kreditom druge banke.

Također je potrebno navesti datum kada se želi izvršiti konačna otplata (ako klijent ne zna točan datum, potrebno je navesti zadnji dan u mjesecu u kojem se vrši konačna otplata), napomenu o plaćanju naknade, potpis podnositelja zahtjeva i konačno podaci o kreditu koje ispunjava financijski savjetnik u banci.


Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano