Pokrenut Projekt Otoci za bolje korištenje EU fondova

Projekt Otoci, kojeg je ovih dana pokrenulo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, trebalo bi konačno nešto od silnih milijuna eura iz europskih fondova preusmjeriti i prema otocima. Kako navode iz Ministarstva, cilj je priprema projekata i podizanje kapaciteta za učinkovito korištenje sredstava iz fondova Europske unije na hrvatskim otocima, a Projekt Otoci obuhvaća sve hrvatske naseljene otoke i njima pripadajuće povremeno nastanjene i nenastanjene otoke i otočiće te poluotok Pelješac podijeljene u pet otočnih područja po županijskim granicama.

Katalog projektnih ideja

Projekt punog naziva „Priprema temelja za korištenje sredstava iz fondova Europske unije: Stvaranje baze projektnih ideja na području otoka Republike Hrvatske“, a u skraćenom obliku Projekt Otoci, trebao bi uključiti sve zainteresirane strane ne samo lokalne vlasti i javnog, već i onih iz privatnog i civilnog sektora.

Sam početak projekta uključuje regionalne koordinatore na području naseljenih otoka u pet županije - Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kojima se dodjeljuje osam milijuna kuna. Sredstva su osigurana u državnom proračunu za 2015., ali i u projekcijama za 2016. i 2017. godinu, što bi trebalo osigurati kontinuitet projekta.

Spomenuta sredstva ne dodjeljuju se automatizmom, već je Ministarstvo objavilo natječaj prema kojem se regionalni koordinatori iz spomenutih županija moraju javiti i dostaviti zahtjeve za iskaz interesa u realizaciji Projekta Otoci. Provedba Projekta Otoci osmišljena je na način da Ministarstvo s regionalnim koordinatorima, po svakom području otoka, uspostavi partnersku suradnju potpisivanjem međusobnog ugovora o financiranju. Regionalni koordinatori će kroz postupak javne nabave odabrati projektni tim za područje otoka koje im je u nadležnosti, navodi se u objavi Ministarstva.

Prema planovima projekta, rezultati bi se trebali vidjeti u obliku kataloga projektnih ideja za svako otočno područje, s oblikovanim i razrađenim projektnim idejama. To bi se pak postiglo, između ostalog, i edukativno radnim i konzultantskim radionicama, pripremom projektno-tehničke dokumentacije te podizanjem kapaciteta za učinkovitije korištenje EU sredstava.

Zakašnjelo, ali dobrodošlo

Da su projekti koji se financiraju sredstvima Europske unije već trebali odavno biti u provedbi, upozorava i predsjednik Otočnog sabora Denis Barić.

-Možemo pozdraviti ovaj projekt, no treba istaknuti i da je on zakasnio, jer se tek sad kreće u skupljanje projekata, umjesto da su oni već ranije završeni i pripremljeni, pa da se provode od trenutka kad smo ušli u EU. No, svaka pomoć je dobrodošla, jer definitivno se dosad pokazalo da jedinice lokalne samouprave na otocima uglavnom nemaju dovoljne kapacitete za pripremu i provedbu EU projekata. - kazao je Barić.

Da problemi postoje u realizaciji otočnih projekata pokazalo se nedavno pri dodjeli oko 16 milijuna kuna za 26 projekata jedinica lokalne samouprave na naseljenim otocima. Potprogram razvoja jadranskih otoka za ulaganje u razvoj infrastrukture i gospodarstva, kao da je zaobišao zadarske otoke, iako su upravo oni najbrojniji među naseljenim otocima Jadrana. Od 16 milijuna kuna i 26 projekata koji su sufinancirani, tek je Tkon sa zadarskog područja odabran s projektom obnove doma za mlade i mizernih 125 tisuća kuna, dok je ostatak od 16 milijuna kuna podijeljen uglavnom po otocima dubrovačkog, splitskog i šibenskog akvatorija.

-Prvenstveno je problem bio u prekratkom roku, a onda opet i u onome što sam već napomenuo, a to je nespremnost lokalne samouprave na otocima za pripremu zahtjevnijih projekata. No, neke jedinice lokalne samouprave su već podosta izvukle iz fondova EU, a moram istaknuti i da je Otočni sabor, zajedno sa Zadarskom i Šibensko-kninskom županijom, ušao u partnersko vijeće gdje se radi na strategiji razvoja 2015.-2020., što automatski obuhvaća i ovaj Projekt Otoci, pa se nadamo da će situacija biti bolja. - komentirao je Barić i dodao kako Hrvatska kao država, nažalost nije preuzela od Europske unije iskustva razvijenijih zemalja u razvoju i zaštiti otoka.

Treba napomenuti kako država nije jedina koja je krenula u pomoć otocima za bolju realizaciju projekata iz EU fondova, jer Otočni sabor i ovdje prednjači. Naime, kao član asocijacije ESIN - Federacije malih europskih otoka, na zadnjoj sjednici Federacije, Otočni sabor sklopio je dogovor sa skandinavskim zemljama, koje bi trebale pomoći u pripremi i izradi projekta, ali ne samo to - nego se i zajednički s našim otocima kandidirati na fondove EU. Iako su već odavno otoci trebali uživati benefite pridruživanja Hrvatske u Europsku uniju, nije kasno da se makar dio tih izdašnih sredstava iskoristi za razvoj otoka, kojima je to itekako potrebno.


A što s Pagom?

-Već sam početak Projekta Otoci, odnosno podjele po županijskim granicama i popisa od pet županija, donosi konkretan problem. Naime, tu nedostaje sjeverni dio otoka Paga, jer Ličko-senjske županije, kojoj pripada sjeverni dio otoka Paga, uopće nema u planu. To znači da onaj dio Paga s Novaljom i drugim mjestima se uopće neće moći javiti za sudjelovanje u ovom projektu. - upozorio je Denis Barić.


Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano