Što otvoriti - obrt, j.d.o.o. ili d.o.o.?

Obrtništvo u Hrvatskoj, a pogotovo u Zadru ima dugačku tradiciju i često se u kriznim vremenima, poput sadašnjeg, pokazalo da su upravo takvi mali poduzetnici jedni od najžilavijih i najprilagodljivijih, te da uvelike nose teret cjelokupnog gospodarstva neke regije. Već same brojke od oko 5.000 obrta, do koliko su prije nekoliko godina “dogurali” obrtnici Zadarske županije, pokazuje njihovu odlučnost da vlastitim rukama osiguraju kruh svojoj obitelji.

No, u posljednjih godinu-dvije dana, broj obrtnika drastično se počeo smanjivati, a kako nam kažu u Udruženju obrtnika Zadar, više je riječ o prebacivanju obrta u tzv. jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću, nego li o klasičnom prekidu poslovanja. Također, j.d.o.o. je sve popularniji oblik kretanja u biznis i kod novih poduzetnika, a zašto je tomu tako, koje su razlike u obavezama i koliko košta održavanje obrta, a koliko j.d.o.o., te koliko je jednostavnije poslovati u nekom od ovih oblika malog i mikro poduzetništva, otkrivamo u nastavku.

Troškovi otvaranja

Mnogo mladih poduzetnika nije niti svjesno o kojim se troškovima radi prije nego li uopće krenu baviti se biznisom, a pogotovo koliko ih taj biznis kasnije može koštati, bez obzira na promet i zaradu koju mogu ostvariti svojim planovima. Kod malih poduzetnika ti su troškovi još bitniji, jer što je manji promet i troškovi održavanja zauzimaju veći udio u ukupnom prometu. Puno njih uopće ne razmišlja o osnovnim troškovima, baveći se više razradom poslovne ideje, a sva tehnička pitanja namjerava riješiti usput. No, usput se ispostavi da je troškova nepredviđeno mnogo i često upravo taj financijski dio postane glavna preokupacija novog poduzetnika. Stoga je potrebno dobro planiranje i razmišljanje, te upućenost u sve detalje budućeg poslovnog pothvata i troškova koji se uz njega vežu.

Najčešće se poduzetnici odlučuju između obrta, OPG-a, društva s ograničenom odgovornošću ili skraćeno d.o.o. i njegovom novijom inačicom - jednostavnim d.o.o. ili j.d.o.o.

Za početak, samo otvaranje obrta je najjeftinije i tu je trošak oko 450 kuna, za j.d.o.o. otvaranje košta gotovo dvostruko više - oko 800 kuna, dok je cijena za otvaranje d.o.o. najveća i iznosi oko 25.000 kuna, od čega 20.000 kuna otpada na temeljni kapital. Dakle, u početku je za poduzetnike s manje sredstava najisplativije otvoriti obrt ili j.d.o.o.

Ukoliko pak želite otvoriti čisti d.o.o., a iznos od 20.000 kuna temeljnog kapitala vam je previsok, tih 20.000 kuna možete i posuditi od nekoga te odmah drugi dan po osnivanju vratiti u obliku pozajmice vlasniku poduzeća.

Porezi i nameti

Druga stavka o kojoj trebate razmišljati je sustav oporezivanja i PDV, prema kojem također možete zaključiti koji vas oblik poslovanja najmanje košta i nakon pokretanja biznisa. Ovdje odgovor nije jednostavan kao kod otvaranja, jer sam sustav PDV-a ovisi o mnogo faktora i primjerice u obrtu uopće ne morate biti u sustavu Poreza na dodanu vrijednost sve do visine prihoda od 230.000 kuna. No, iako vaša usluga ili proizvod mogu na taj način biti jeftiniji za korisnika ili kupca, što vam pruža prednost u startu, u isto vrijeme PDV na ulaznim računima više nećete moći odbijati i predstavljat će vam se u poslovanju kao još jedan trošak, za razliku od j.d.o.o., gdje se taj porez na ulaznim računima kasnije odbija.

Također, obrtnici kod izdaju račune tek po obavljenoj transakciji, odnosno po naplati, dok ostali poslovni oblici račune izdaju odmah. To je bitno u slučajevima kad se naplata oduži, a istovremeno morate platiti PDV, pa se događa da vam država naplaćuje PDV, pa čak i blokira račun, a da vi novac za svoju uslugu ili prodaju još niste niti vidjeli.

Dakle, pojedine prednosti određenog poslovnog oblika morate u startu primijeniti na posao kojim se želite baviti. Ako primjerice imate maloprodajnu trgovinu gdje svoj proizvod naplaćujete odmah, koristi od odgođenog izdavanja R1 računa ionako nemate.

Razlika se pojavljuje i u sustavu oporezivanja vašeg poslovanja, pa tako kao obrtnik, sa svojim prihodima možete ući u sustav poreza na dohodak, čime se stopa oporezivanja kreće od 12 do 40 posto, možete odabrati i sustav poreza na dobit ili čak tzv. paušalni porez.

Skupo zatvaranje

Kod j.d.o.o. porez plaćate po osnovi Zakona o porez na dobit u iznosu od 20 posto, s napomenom da s četvrtinom dobiti ne možete raspolagati, već tih 25 posto na kraju godine morate unijeti u zakonske rezerve sve dok ne dostignete visinu temeljnog kapitala od 20.000 kuna. Zakonske rezerve možete koristiti za povećanje kapitala, te za pokriće gubitaka, pa dobro razmislite hoće li vam ta četvrtina dobiti nedostajati na kraju godine za druge potrebe.

Također, ako ostatak dobiti namjeravate isplatiti sami sebi ili drugim vlasnicima, plaćate još i 12 posto poreza na dohodak od kapitala, što možete izbjeći u slučaju da ostalih 75 posto dobiti ne isplatite, već ih uložite u razvoj poslovanja. No, u tom slučaju dobit ne možete “keširati” već ovisite isključivo o plaći koju si odredite.

Sljedeća stavka na koju trebate misliti kod biranja između j.d.o.o. i obrta je hoćete li se baviti obiteljskim biznisom ili ćete u poslovne poduhvate krenuti samostalno. Naime, kod obrta članovi obitelji mogu pomagati u poslu i bez prijave, dok u j.d.o.o. svi koji nešto pomažu ili rade, moraju biti prijavljeni i za njih moraju biti plaćeni doprinosi i ostale obaveze.

Obrtnik je u prednosti i kod gotovog novca iz svojeg obrta s kojim može raspolagati kako hoće, dok u tvrtki tim novcem možete raspolagati isključivo za potrebe tvrtke.

Kod održavanja poslovanja postoje i nepromjenjivi, odnosno stalni troškovi, poput članarine komorama, od Obrtničke za koju se izdvaja 18 kuna do HGK gdje je minimalna članarina 20 kuna, na što još idu razni doprinosi, izračunati u postotku od ukupnih prihoda, davanja za turističke zajednice, spomenička renta i čitav niz drugih naknada i nameta, koje pak više-manje plaćaju svi.

Na koncu, ako se vaš poslovni pothvat izjalovi i odlučite od svega odustati, ne zaboravite da tu postoje i vrlo važne razlike. Naime, obrt možete zatvoriti u jednom danu i bez posebnih troškova, dok će vas zatvaranje j.d.o.o. koštati i vremena i novaca - da bi zatvorili tvrtku, morate proći kroz dugotrajni postupak likvidacije na Trgovačkom sudu, koji će vas koštati najmanje 15.000 kuna.


Nema jednostavnog odgovora

Na pitanje obrt ili j.d.o.o. nema jednostavnog odgovora i dosta toga ovisi o visini ukupnih prihoda koje planirate, broju zaposlenih, troškovima i drugom. Za biznis koji neće prelaziti 149.500 kuna pogodan je primjerice obrt, jer porez možete platiti paušalno (izuzev trgovine i ugostiteljstva), dok je primjerice j.d.o.o. pogodan za one s više zaposlenika, koje mogu prijaviti na nižu osnovicu, bolje upravljati troškovima, za one koji imaju visoke ulazne račune te im odbitak poreza puno znači, kao i razni operativni troškovi koje također mogu odbiti od poreza i slično.


Jednostavnije knjigovodstvo

Kod obrtnika postoje i različiti, odnosno jednostavniji načini vođenja knjigovodstva, pa to možete odraditi sami ili pak manje platiti knjigovođi. Tako primjerice paušalni obrti u ograničenim djelatnostima ne vode poslovne knjige. Oni koji su odabrali sustav poreza na dobit vode tzv. jednostavne poslovne, knjige, a oni koji dijele sustav poreza na dobit s tvrtkama, dijele i kompliciranije dvojno knjigovodstvo.

Na j.d.o.o., kao i na ostale tvrtke odnosi se Zakon o računovodstvu i tu se dvojno knjigovodstvo ne može izbjeći, no u isto vrijeme ono daje i puno bolji uvid u tijek poslovanja.


Poduzetnička plaća

Kod j.d.o.o.-a je pogodna mogućnost što biznis možete obavljati i bez ijednog zaposlenika, dok u primjerice obrtu obavezni ste plaćati doprinose barem za sebe. No, postoji tu i mala zamka, jer da bi držali tvrtku bez zaposlenika, kao vlasnik morate biti zaposleni na drugom mjestu. Ovo je zgodno za osobe koji biznis razvijaju kao sporednu djelatnost, pored osnovnog posla koji nastavljaju raditi, barem dok se posao ne razvije dovoljno da postane i vaša glavna djelatnost.

U suprotnom, ako i ne zaposlite sami sebe, a vodite se inače kao nezaposlen, obavezni ste sebi ili nekome tko se vodi kao direktor, obračunavati doprinose za tzv. poduzetničku plaću, koja mjesečno mora iznositi minimalno 8.000 kuna bruto.

Također u vlastitom j.d.o.o. obavljate i određenu djelatnost, pa ako nemate zaposlenika i tu djelatnost sami obavljate, radite to kao fizička osoba, a tada je vaš j.d.o.o. obavezan platiti vas honorarno, a vi ste uz plaću na osnovnom poslu dužni obračunati i prihod od drugog dohotka.


Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano