O potrebi Hitne odlučujete sami - po cijenu života

-Kako običan čovjek može znati od čega mu je krvarenje nosa, je li mu to od popucanih kapilara, ili mu je ne daj Bože pukla žila, a čekanje da čovjek sam odluči je li hitan slučaj ili nije, dovodi svoj život u pitanje. Osoba koja je sastavljala ovaj cjenik, vidi se da nije doktorica, već osoba koja provodi samovolju ugrožavajući života ljude - kazali su nam bivši djelatnici hitne pomoći u Zadru

-Otac mi je neki dan slomio 3 rebra, i zvala sam hitnu jer ne vozim auto i nisam ga sama mogla odvesti. Uopće nisu htjeli doći, jer to kao nije hitno-što sam trebala tada reći da ću im dati par STRAH OD ODLASKA NA HITNU stotina kuna da dođu, da ću im platiti izlazak na intervenciju, oprostite zar to nije korupcija? - kazala nam je Jelena K. koja je ogorčena hitnom zatražila pomoć naše redakcije. Građani Hrvatske koji uplaćuju zdravstveno osiguranje trebaju imati BESPLATNU Hitnu pomoć, bez obzira na simptomatiku, jer po ovom nebuloznom pravilu pojedinci će odustati od poziva hitne pomoći, smatrajući da simptomi ne upućuju na hitnost, a ustvari stanje se može pogoršati i završiti smrtno te se pitam tko će odgovarati za nepružanje pomoći! Također građani nisu liječnici da mogu određivati prioritete hitnosti! Netko može imati samo glavobolju, a da za pet minuta nestane od moždanog udara! Proteklog tjedna svi su brujali o pothvatu koji je izvela Hitna pomoć. Naime, reanimacija - 1800 kuna, odstranjivanje stranog tijela iz oka, uha i nosa - 150 kuna, ispiranje želuca - 350 kuna, odstranjivanje površinskog stranog tijela - 250 kuna, opskrba površinske rane - 180 kuna, kirurška obrada rane u jednom sloju - 300 kuna, samo je dio iz cjenika koji je objavila Hitna pomoć Zadarske županije za svoje pacijente. Nakon prve objave cjenika, Zadrani su u najmanju ruku ostali zgroženi, a bilo je svakakvih komentara.

Ako su već došli u Hitnu, a pomoć nije trenutno potrebna, vratiti ih doma i poslati ga svom liječniku.

-Zašto naplaćivati? Jedno pitanje: tko bi odgovarao ako čovjeka užasno zaboli glava i počne povraćati, a Hitna mu preporuči kafetin i pošalje doma, gdje doživi moždani i umre??? - upitao nas je ogorčeni Zadranin Ivan.

Cjenikom je uređeno naplaćivanje slučajeva koji nisu hitni. Navodno. Jer objašnjenje Davorke Krnčević, ravnateljice Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije nije baš razumljivo. "Najbitnije je istaknuti da osigurani pacijenti u hitnim stanjima i dalje ne plaćaju ništa. Hitna stanja su ubodi, ozljede, ugrizi, porezotine, problemi s disanjem, alergije, gušenja, jaka bol u plućima i bilo kakva druga stanja u kojima je trenutačno jako narušeno zdravlje pacijenta", kazala je Krnčević, dodajući kako su problem kronični pacijenti koji dolaze tijekom vikenda i traže recept za lijekove koje su dužni piti, zatim pacijenti koji traže uputnicu za bolničko liječenje te studenti koji se ne prijavljuju kod liječnika u mjestu boravišta.

No, iz njenih izjava nije jasno plaća li se prvi pregled, cijena mu je 350 kuna. Naime, tek procjenom liječnika odlučuje se je li pacijentovo stanje hitno ili nije. "Liječnik prvo pregleda pacijenta i potom ga upozori je li stanje nehitno ili hitno i pita ga kad radi njegov obiteljski liječnik. Ako je pacijentovo stanje nehitno, a on i dalje inzistira na liječenju kod nas, liječnik ga upozorava da će tu uslugu platiti i koliko", objašnjava ravnateljica.

Iako je Krnčević u svojim odgovorima vidno dvosmislena, te se ne zna što se naplaćuje, a što se smatra hitnim slučajem, porazgovarali smo s nekolicinom djelatnika hitne službe, bivšima i sadašnjima. (op.a. imena poznata redakciji)

-Malo je reći da smo i mi zgroženi ovim cjenikom, i samom činjenicom da ljudima moramo naplaćivati. Naš je posao da budemo ljudima na usluzi. Istina je da nam dolaze i mnogi kojima stvarno nije potrebno hitno interveniranje, tu najčešće spadaju bake koje dolaze mjeriti tlak. No, i njih se primi uvijek kad nije velika gužva. Ali, ovim cjenikom u ljudima se probudio strah. Strah da će ako dođu na hitnu morati platiti za svoj pregled, jer ga oni smatraju hitnim. Jedan od primjera je banalno krvarenje nosa. Kako običan čovjek može znati od čega mu je krvarenje nosa, je li mu to od popucanih kapilara, ili mu je ne daj Bože pukla žila, a čekanje da čovjek sam odluči je li hitan slučaj ili nije, dovodi svoj život u pitanje. Osoba koja je sastavljala ovaj cjenik, vidi se da nije doktorica, već osoba koja provodi samovolju ugrožavajući života ljude. - kazali su nam bivši djelatnici hitne pomoći u Zadru.

Prema očitovanju Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije, Upravno vijeće Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije je 20. ožujka 2013. donijelo Cjenik i Odluku o cijenama zdravstvenih usluga Zavoda za hitnu medicinu Zadarske županije kojom se određuje naplaćivanje usluga hitne medicinske pomoći po Cjeniku zdravstvenih usluga. Usluge hitne medicinske pomoći naplaćuju se onim pacijentima koji nemaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, ali i svim onim pacijentima koji imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, a po prirodi slučaja ne spadaju u hitne.

Naime, ukoliko pacijent koji po prirodi slučaja ne spada u hitne, unatoč upozorenju službujućeg liječnika zahtijeva usluge izvanbolničke hitne medicinske pomoći, odnosno usluge koje su izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja, troškove tih usluga snosi osobno i u cijelosti.

-Svakako se slažem sa svima onima koji koji kažu da ima i umišljenih bolesnika. No događat će se da će ljudi u trenutku kad im je loše vršiti samoprocjenu - je li stanje koje osjećam/imam doista za Hitnu, jer nemam novaca - i tako će ljudi umirati. - kazala nam je Marija V., inače medicinska sestra.

Od plaćanja oslobođene trudnice, djeca i invalidi Od naplate usluga za nehitna stanja oslobođene su trudnice, djeca i 100-postotni invalidi koji imaju zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj, bez obzira jesu li hitni ili nehitni slučajevi. Analizom statističkih podataka za 2012. godinu, utvrđeno je da je od ukupnog broja pruženih usluga u sobi za reanimaciju i po pozivima na hitne intervencije više od 80 posto nehitnih stanja. Osigurana osoba koja privremeno boravi izvan mjesta prebivališta, odnosno boravka (npr. službeni put, godišnji odmor) ima pravo u slučaju npr. traume, akutne upalne i zarazne bolesti, akutnog poremećaja koji zahtijeva terapijsko zbrinjavanje i sl. koristiti primarnu zdravstvenu zaštitu, osim utvrđivanja prava na bolovanje, kod bilo kojeg ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite u mjestu privremenog boravka, u istom opsegu kao i kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite.

  • Ovo o naplaćivanju nehitnih stanja svakako podržavam. Ovdje se radi o hitnom prijemu, a ne o intervencijama na terenu, a to što novinari pišu o naplaćivanju reanimacije, dajte molim vas malo ozbiljnosti, mažete ljudima oči, a ovaj sustav savršeno funkcionira u nekim europskim državama. Stotine tisuća kuna se dnevno bacaju zbog ljudi koji dolaze na hitni prijem, jer se udario prije deset dana, porezao prošli tjedan, 5 mjeseci ga boli u prsima, ali nije išao kod svog liječnika ili ako i ode njegov ga "liječnik" pošalje na hitnu, jer je nesposoban nešto sam napraviti. Pošto radim u hitnom prijemu, znam da u prosjeku 60 posto pacijenata (statistika) nisu hitni slučajevi. Sad vi izračunajte na brojku od 100-130 pacijenata dnevno koliko se love baci. Svaki dan gledam gdje ljudi kojima nije ništa dolaze na hitni i zafrkavaju, vrijeđaju i pljuju po nama, jer oni moraju čekati, a pacijenti koji stvarno trebaju pomoć mirno čekaju - također nam je kazao jedan od djelatnika hitne.

Prvi račun od 350 kuna

Izvanbolnička hitna medicinska pomoć organizira se u cilju neprekidnog hitnog medicinskog zbrinjavanja osoba kojima je zbog bolesti, stradanja ili ozljede neposredno ugrožen život, pojedini organ ili dijelovi tijela, odnosno kod kojih bi u kratkom vremenu moglo doći do životne ugroženosti, a u svrhu maksimalnog skraćenja vremena od nastanka hitnog stanja do početka postupka završnoga liječenja. Tako je prvi račun dobila Zadranka (18) koja je na Hitnu došla zbog dehidracije, a izašla s računom od 350 kuna.

Dosad je pacijentima naplaćeno desetak liječenja. Ako vam pozli, morate provjeriti liječi li Hitna pomoć vašu boljku besplatno ili je naplaćuje. Najsigurnije je u džepu imati 1800 kuna, jer nehitna liječenja u Hitnoj pomoći stoje od 50 do 1800 kuna, dodaje ravnateljica. Ako hitna procijeni da vam pomoć nije bila potrebna, a izašla je već na teren, naplatit će vam 700 kn. No, u tome, čini se, nema ničeg spornog. Potvrđuju nam to iz HZZO-a, a slaže se i Đula Rušinović-Sunara, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Čini se da su Zadrani samo prvi počeli, jer su naplatili od pacijenta ono što ne mogu naplatiti od Zavoda za zdravstveno osiguranje. I bilo bi to sasvim normalno da i inače živimo u uređenoj državi. Međutim, niti je reforma hitne izvanbolničke medicinske pomoći usklađena s ostatkom sustava, niti je preciziran paket usluga koji pacijentima pripada po policama osiguranja. - Usluge koje nisu hitne dosad nismo naplaćivali pacijentima koji imaju valjan dokaz o zdravstvenom osiguranju, iako bismo po stavu HZZO-a i potpisanom ugovoru s njima - to trebali činiti. - rekla je ravnateljica.

Cjenik usluga izvješen je na oglasnoj ploči i na vratima na ulazu u hitnu ambulantu, a cijene su formirane prema cijenama u drugim zavodima koji su uveli ovu praksu.

-Cijene su temeljene na procjeni stvarne usluge i potrošnje materijala kao i rada tima koji sudjeluje. Nismo prvi u ovome i cijene smo uskladili s cijenama drugih zavoda koji već naplaćuju nehitne usluge, objasnila je Krnčević, navodeći da su različite cijene za pacijente bez osiguranja i za pacijente s osiguranjem, ali nehitne usluge.

  • Mogu vam reći da se tu ne radi o hitnom prijemu u bolnici, nego se radi o tom da mi u hitnoj ambulanti (koja je zamišljena kao reanimacijska ambulanta za hitna stanja koje ljudi dovedu s osobnim autom) obavljamo kojekakve gluposti i u nju dolaze svi, samo ne hitni pacijenti. Preko dana ljudi kucaju na hitnu, jer im se ne da čekati kod svojeg doktora u redu, a dijagnoze su tako banalne (od krpelja, grlobolje od prije tjedan dana, temperature, križobolje itd.), a po našem protokolu, mi moramo pacijenta obraditi i sami zaključiti je li on za hitnu ambulantu ili nije. Ako nije, uputimo ga kod svojeg doktora. Ali najveći problem je taj što ti ljudi neće da idu, nego prijete, vrijeđaju nas, blate itd. Tipičan primjer toga je to da su moje kolege prije neki dan išli na intervenciju i na vratima ih je zaustavio pacijent koji je neuspješno izvadio krpelja i ostala glava, i rečeno mu je da pričeka, a on zaprijetio da će baciti bombu i sve nas poubijati ili u noćnoj smjeni kad se izađe na teren ostavi se poruka na vratima da se jave u najbližu bolnicu, naravno, a oni rađe čekaju 2 sata nego do bolnice ići 25 minuta, i onda se na ulazu napravi krkljanac u 2 ujutro.. I tko je sad tu lud? Sve je to lijepo i krasno zamišljeno, ali ljudi su razmaženi i jako bezobrazni - kazali su liječnici koji podržavaju naplatu pregleda.

HITNA STANJA SU:

  • Naglo nastale teškoće u disanju

  • Gušenje stranim tijelom

  • Iznenadna bol ili pritisak u prsnom košu

  • Iznenadno ubrzanje, usporenje, rada srce ili nepravilni otkucaji srca, zastoj rada srce i disanja

  • Gubitak svijesti

  • Iskašljavanje krvi

  • Naglo nastale poteškoće u govoru, slabost ili oduzetost dijela tijela, iskrivljenost lica

  • Zbunjenost ili promjene u mentalnom statusu

  • Nesvjestica, vrtoglavica, omaglice

  • Grčevi (konvulzije), jako ili uporno povraćanje ili proljev, krv u povraćenom sadržaju ili stolici ili crna stolica

  • Iznenadna i neuobičajena bol (jaka glavobolja, jaka bol u prsima, trbuhu, leđima)

  • Temperatura viša od 39 °C koja se ne spušta nakon davanja lijeka

  • Krvarenje koje ne možete zaustaviti

  • Neuobičajeno krvarenje na bilo koji od prirodnih otvora tijela

  • Ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostale iznenadno nastale ozljede (padovi s visine, životinjski ugrizi, ubodi, prostrijeli...)

  • Opekline

  • Pothlađivanje, toplinski udar

  • Utapanje

  • Udar električke struje ili groma

  • Otrovanje lijekovima, narkoticima, kemikalijama

  • Jaka alergijska reakcija (otežano disanje, pojava urtika i svrbež)

  • Iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva ili ubojstva)

VIŠE O OVOJ TEMI PROČITAJTE U AKTUALNOM TISKANOM IZDANJU NARODNOG LISTA

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano