Vicko Zmajević - mecena i dobrotvor

Osim blagdana Gospe Loretske, ove se godine obilježava i 290. obljetnica dolaska Arbanasa u zadarski kraj.

Naselje Arbanasi naseljeno je početkom 18. stoljeća inicijativom barskog i zadarskog nadbiskupa Vicka Zmajevića. Upravo je Zmajević odigrao veliku ulogu u ovom naseljavanju.

Dobrotvor Zmajević utemeljitelj je župe i graditelj crkve, pokrovitelj njihova doseljenja koje ove godine obilježava čak 290. obljetnicu. Kao katolici asimilirali su se s Hrvatima u novoj domovini, sačuvavši posebnosti svoga identiteta, poput arbanaškog govora.

Nadbiskup Vicko Zmajević barski je i zadarski nadbiskup, rodom iz Perasta, znameniti crkveni dostojanstvenik, pisac i političar i zasigurno je jedna od najistaknutijih osoba u Dalmaciji prve polovice 18. stoljeća. Bio je apostolski vizitator za balkanske zemlje pod osmanlijskim vrhovništvom te barski i zadarski nadbiskup, pobornik glagoljice i mecena. Posebnu je pozornost posvetio unapređenju hrvatskoga književnog i pučkog jezika, a u Zadru je osnovao sjemenište za svećenike glagoljaše. Njegovom zaslugom kraj Zadra je naseljeno više od 500 arbanaških izbjeglica, čime je utemeljio naselje Arbanasi.

Plodonosnu crkvenu karijeru započeo je studijem teologije i filozofije pri Collegium Urbanum odnosno Collegium de Propaganda Fide u Rimu, a potom je djelovao kao opat samostana sv. Jurja pred Perastom i župnik crkve sv. Nikole u Perastu (1695.- 1701.). Papa Klement XI. imenovao ga u tridesetoj godini (1701.) barskim nadbiskupom i administratorom Budvanske dijeceze te apostolskim vizitatorom Katoličke crkve za Srbiju, Albaniju, Makedoniju i Bugarsku. Zbog nesigurnih uvjeta života u Baru povukao se 1706. u rodni Perast odakle je 1710. godine otišao u Kotor. Zadarskim nadbiskupom imenovao ga je ponovno Papa Klement XI. i to 1713. godine, ali je i dalje zadržao naslov apostolskog vizitatora za zemlje pod osmanlijskim vrhovništvom (od 1737. njegova su vizitatorska prava proširena i na Bosnu).

Veliki poznavatelj i kroničar doseljenja Arbanasa svakako je bio prof. Josip Vladović Relja o kojem je ovih dana predstavljena monografija “Josip V. Relja - Život i književno stvaralaštvo” autora prof.dr.sc. Isaka Sheme.

NEKI OD POZNATIH ARBANASA:

-prof. Leonardo-Nardi Bajlo, sporski pedagog

-Romano Bajlo - selektor hrvatske veslačke selekcije, olimpijac

-Obitelj Dešpalj / Valter, Maja i Pavle – glazbena obitelj poznata širom svijeta

-Šime Dešpalj – maestro

-mons. Simeone Duca – jedno vrijeme tajnik Vatikanskog arhiva i dobrotvor Zadra i Arbanasa

-Giuseppe-Pino Gjergja – košarkaš – trener

-Mladen Grdović, Tomislav Ivčić, Vedran Ivčić, Đani Maršan, pjevači

-dr. Albino Jović – liječnik – poznati kardiolog

-Božidar Kalmeta - političar – dugogodišnji (i najuspješniji) gradonačelnik Zadra, bivši ministar

-Bernard Kotlar – autor multimedijskog CD-a "Zadarski Arbanasi", dobitnik "Grba Grada Zadra" (2002.)

-Danijel Kotlar – brigadir u miru, dožupan Zadarske županije

-Marijo Kotlar – akademski slikar-konzervator

-dr. Kruno Krstić – autor Rječnika govora zadarskih Arbanasa i Razlikovnog rječnika hrvatskog i srpskog jezika u NDH

-Ivo Ljubičić – nogometaš i gospodarstvenik

-Hrvoje Macanović – otac hrvatskog sportskog novinarstva

-Đuro Marušić – jedan od osnivača «Narodnog lista»

-Bepo i Berto Matešić, tenori

-dr. Ivo Perović – ban Banovine Hrvatske za vrijeme Aleksandrove «šestojanuarske diktature»

-prof. Slavko Perović – liječnik – poznati pedijatar

-Pavao Luč Relja – mecena, po njemu se zove zadarska četvrt Relja

-Enco Sovitti – košarkaš

-prof. Aleksandar Šandri Stipčević – povjesničar i hrvatski književnik

-Augustin Stipčević – napisao zadarsko-arbanašku sagu u ciklusu od 4 romana

-prof. Josip Vladović Relja – predavač albanske književnosti u Prištini, te autor «Nite» romana o doseljenju Arbanasa

Komentari