Policija više neće moći ispitivati bez odvjetnika i snimanja

Najavljene izmjene Zakona o kaznenom postupku uvode brojne novosti u pravima žrtve, odnosu policije prema građanima, međusobnim odnosima državnog odvjetništva i policije te konačno i ukidanje mogućnosti da počinitelji teških kaznenih djela budu na slobodi do suđenja samo zahvaljujući milijunskim jamčevinama.

Ovo posljednje privuklo je ponajviše pažnje javnosti, izuzetno osjetljive na sve češće zloporabe instituta jamčevine, u kojima su bogatiji optuženici u odnosu na obične građane dobivali povlašteni tretman u pravosudnom postupku, no daleko su bitnije izmjene kaznenog postupka koje se tiču prava žrtve i odnosa represivnog aparata prema građanima, zbog čega je u posljednje vrijeme država plaćala nemale odštete prema presudama Suda za ljudska prava.

Zaštita ljudskih prava

Kako je pojasnio resorni ministar Ante Šprlje, izmjene zakona donose se zbog obaveza prema Europskoj uniji, odnosno zbog usklađivanja s četiri europske direktive u području pravosuđa. Također, dodao je Šprlje, nekoliko presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu pokazale su da postojeći zakon nedovoljno štiti ljudska prava.

Zakon o kaznenom postupku se mijenjao i u dijelu koji se tiče smanjenja administracije, učinkovitije suradnje policije i Državnog odvjetništva, davanju statusa dokazne snage određenim aktivnostima policije i slično.

Administriranje bi se, između ostalog, smanjilo na način da državni odvjetnik više ne bi slao naloge policiji kod hitnih dokaznih radnji u slučajevima teških kaznenih djela, te bi policija samostalno poduzimala te radnje.

Zbog presuda Suda za ljudska prava izmjene zakona donose poštivanje svih procesnih prava osumnjičenika i to već u najranijoj fazi postupka, a time građani koji postanu osumnjičenici u istom trenutku imaju pravo na pristup branitelju za vrijeme ispitivanja od strane policije. Također, građani u statusu osumnjičenika bit će odmah upoznati s detaljnim postupcima radnje ispitivanja, dok će s druge strane policija ta ispitivanja morati snimati audio uređajem, a snimak će postati dokaz u kaznenom postupku.

Dakle, više se neće moći dogoditi da vas policija pozove na razgovor i da vas ispituje bez prisutnosti odvjetnika ili da se ispitivanje odvija bez snimanja, a samim time i kontrole postupka policije, na koje su građani često imali prigovore i, očito uspješne, tužbe pred Sudom za ljudska prava.

Odnos prema žrtvi

Nacrt zakona uvodi i nove definicije žrtve, pa bi tako trebali imati tzv. izravne žrtve, koje su izravno pogođene kaznenim djelom i koje su uslijed toga pretrpjele fizičke i duševne posljedice, imovinsku štetu, povredu osnovnih prava i slično, te drukčije definirane tzv. posredne žrtve. U pojašnjenju zakona stoji kako će se posrednom žrtvom smatrati obitelj žrtve i oni koje je izravna žrtva bila dužna uzdržavati, što bi uklonilo i dosadašnje nejasnoće koje bi uopćena definicija žrtve stvarala u praksi.

Zakon donosi i točnu definiciju pojma oštećenika, koji je dosad također u praksi stvarao nejasnoće i nedoumice oko razlikovanja pojmova žrtve i oštećenika. Nova definicija tako pojam oštećenika utvrđuje kao procesni institut koji objedinjuje žrtvu i pravnu osobu na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno, te koji aktivno sudjeluje u postupku na način da preuzima kazneni progon, postavlja imovinskopravne zahtjeve i slično. Oštećenik se dakle po novome razlikuje od žrtve i po tome što je pojam žrtve vezan isključivo uz fizičku osobu i što status žrtve ne mora tražiti aktivno sudjelovanje u postupku ili se uopće miješati u tijek kaznenog postupka.

Status žrtve ojačan je dodatnim pravima, poput primjerice prava na zaštitu od zastrašivanja ili odmazde, pravo žrtve na saslušanje bez neopravdane odgode, pravo na pratnju osobe od povjerenja i slično. Još jedna bitna odredba u izmjenama tiče se prava žrtve na obavijest o ukidanju pritvora ili istražnog zatvora, bijegu okrivljenika i otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvore, te također o mjerama zaštite koje su poduzete u odnosu na žrtvu kod takvih događaja. Ovo znači da će žrtva biti bez odgode obaviještena o tome kad počinitelj kaznenog djela u kojem je stradala, dođe na slobodu bilo bijegom ili puštanjem.

No, javnost je ponajviše zainteresirala izmjena zakona vezana uz jamstvo, a ideja izmjena zakona je da jamstvo postane znatno restriktivnije u odnosu na sadašnje rješenje i da jamstvo ne može zamijeniti istražni zatvor u slučajevima opasnosti od utjecaja na svjedoke, uništavanja dokaza, ponavljanja kaznenog djela ili uznemiravanja javnosti, a kad su okolnosti kaznenih djela izuzetno teške.

Ovo se posebice tiče čestih slučajeva teških kaznenih djela u kojima bi počinitelji bili puštani na slobodu samo zahvaljujući financijskoj sposobnosti da plate visoke jamčevine, što je u javnosti stvaralo dojam da bogatiji počinitelji kaznenih djela imaju povlašten položaj u odnosu na obične građane. Ovim izmjenama pozicija osumnjičenika ili optuženika ne bi se mijenjala obzirom na financijsko stanje, no samo u slučajevima gdje stvarno postoji opasnost od neželjenih posljedica njegovog puštanja na slobodu.

Izmjene Zakona o kaznenom postupku na ovaj način ponajviše vode računa o zaštiti žrtve i zaštiti ljudskih prava građana, preciznije određenim odnosima policije i državnog odvjetništva - što bi trebalo smanjiti administriranje, te na koncu osigurati da se više ne događaju slučajevi u kojima financijski sposobniji građani mogu na slobodu čak i u slučajevima teških kaznenih djela samo zato jer imaju mogućnosti plaćati milijunske jamčevine.


Odvjetnici podijeljeni

Pojedini odvjetnici u javnosti su već iskazali sumnju u izmjene Zakona o kaznenom postupku, ponajviše zbog novih uvjeta za jamčevinu. Neki od njih čak smatraju kako je riječ o “koraku unazad”, obzirom da se i dosad jamčevina mogla zamijeniti pritvorom u slučaju da su prekršeni uvjeti jamčevine. Kako ističu drugi, pravnici su se jamčevinom uspjeli u zakonodavstvu izboriti za poziciju slobode iznad institucije u situaciji kad pojedinac još nije pravomoćno osuđen, što se ovime vraća na prijašnje stanje.

Drugi pak smatraju kako su izmjene Zakona o kaznenom postupku dobre, no opet dodaju kako u novoj situaciji teba osigurati adekvatne mjere da bi se osumnjičenik mogao adekvatno braniti.

Komentari