Juncker: U EU stanovništvo stari, neophodne su zakonite migracije

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker održao je 13. rujna pred zastupnicima u Europskom parlamentu u Strasbourgu govor o stanju Unije za 2017., u kojem je iznio svoje prioritete za predstojeću godinu te viziju mogućeg razvoja Europe do 2025.

U tradicionalnom godišnjem govoru, Juncker se osvrnuo na postignuto, ali i iznio plan za razdoblje koje je pred nama. Predstavio je plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu. Predstavio je svojih pet prioriteta za naredno razdoblje. Pa će tako u primarnom radu Komisijinog djelovanja biti osnaživanje trgovinskih programa, zatim rad na snažnijoj i konkurentnijoj industriji EU-a, Unija uz to želi ostati predvodnik borbe protiv klimatskih promjena, pozornost se pridaje i boljoj zaštiti Europljana u digitalnom dobu, dok su se na petom mjestu su se našle migracije.

Manje dolazaka

“Unatoč raspravi i nesuglasicama o toj temi, uspjeli smo ostvariti znatan napredak, iako on doduše u mnogim područjima nije dostatan. Sada učinkovitije štitimo vanjske granice Europe. Više od 1.700 službenika nove Europske granične i obalne straže sada pomaže u radu 100.000 pripadnika nacionalnih graničnih straža država članica, primjerice u Grčkoj, Italiji, Bugarskoj i Španjolskoj. Imamo zajedničke granice, ali države članice koje su prve na udaru zbog svojeg zemljopisnog položaja ne mogu se same štititi. Zajedničke granice i zajednička zaštita moraju biti usko povezani. Uspjeli smo zaustaviti nezakonite tokove migranata, koji su za mnoge bili izvor velike zabrinutosti. Zahvaljujući sporazumu s Turskom smanjili smo broj nezakonitih dolazaka u istočno Sredozemlje za 97 posto. Ovoga ljeta uspjeli smo uspostaviti veću kontrolu nad središnjom sredozemnom rutom, pri čemu se broj dolazaka u kolovozu smanjio za 81 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.” - kazao je Juncker europarlamentarcima i brojnim okupljenim promatračima.

Pitanje migracija očito je u zadnjih godinu dana gurnuto s primarnog fokusa, jer prije točno dvije godina u ovo vrijeme na vrata EU-a stigle su tisuće ljudi - započeo je veliki izbjeglički val i stvorena je nova balkanska ruta za ulazak izbjeglica u Europsku uniju.

Uz Mediteransku koja je žarište dolaska izbjeglica iz Afrike već dulji niz godina - Mađarska i Hrvatska kao čelnice Unije našle su se na prvoj crti, a prije njih još i Rumunjska i Bugarska, ali zasigurno ponajviše Grčka.

Neupitan je utjecaj migracija i na Brexit, jer upravo je strah od imigranata ponukao brojne Britance da svoj glas daju opciji izlaska iz Unije.

U svim zemljama Unije pitanje migranata podignulo je tenzije u društvu te je odnos prema izbjeglicama iskorišten u dnevno-političke svrhe, istovremeno su ilegalni imigranti u zapadnim zemljama EU, koje su im poželjna destinacija, stvorili društvo u sjeni - gdje žive i rade ispod rada zakona, zdravstvenog i obrazovnog sustava.

“U Europi stanovništvo sve više stari, neophodne su zakonite migracije. Zato je Komisija iznijela prijedloge kojima se kvalificiranim migrantima olakšava dolazak u Europu s pomoću plave karte.” - upozorio je Juncker.

Alternativa

Premda su kvote za premještanje izbjeglica iz žarišnih točaka u svaku od pojedinih zemalja određene, rijetke se drže tih kvota. Juncker je pohvalio i mlade Europljane koji volontiraju kako bi se sirijskim izbjeglicama osigurali tečajevi jezika djelujući u okviru Europskih snaga solidarnosti.

Osvrnuo se i proces vraćanja izbjeglica u zemlje iz kojih su se uputili prema Europi: “Kada je riječ o vraćanju, htio bih ponovno naglasiti da se osobe koje nemaju pravo ostati u Europi moraju vratiti u svoje zemlje podrijetla. Budući da je vraćeno samo 36 posto nezakonitih migranata, jasno je da moramo uložiti veće napore. Samo će na taj način Europa pokazati solidarnost s izbjeglicama kojima je zaista potrebna zaštita.” - kazao je Juncker.

Prema procjenama, na prostoru EU trenutno je 1,5 milijuna nelegalnih imigranata.

“Radit ćemo i na omogućivanju zakonitih načina dolaska. Nezakonita migracija zaustavit će se samo ako postoji stvarna alternativa opasnim putovanjima.” - najavio je Juncker.


Stanje Unije

U svom govoru o stanju Unije, Juncker je spomenuo i Hrvatsku. “Ako želimo ojačati zaštitu svojih vanjskih granica, odmah moramo Bugarskoj i Rumunjskoj dopustiti da pristupe schengenskom prostoru. Trebali bismo i Hrvatskoj dopustiti da postane punopravna članica schengenskog prostora u trenutku kada ispuni sve kriterije.” - kazao je predsjednik EK.

Među ostalim je istaknuo: „Europa ponovno ima vjetar u jedra. No nećemo stići nikamo ako to ne iskoristimo. Moramo odrediti smjer za budućnost. Kao što je rekao Mark Twain, kada jednoga dana pogledamo za sobom, osjećat ćemo veće razočaranje zbog onoga što nismo učinili nego zbog onoga što jesmo. Sada je vrijeme za izgradnju ujedinjenije, snažnije i demokratskije Europe za 2025.“ Govor predsjednika Junckera u Europskom parlamentu pratilo je donošenje konkretnih inicijativa Europske komisije o trgovini, provjeri ulaganja, kibernetičkoj sigurnosti, industriji, zaštiti podataka i demokraciji, čime su riječi odmah provedene u djelo.


Picula o migracijama

“Migracije su jedan od problema koji je uzdrmao temelje Europske unije. U 2014. godini na taj se problem nije gledalo na način na koji ga sada vidimo. Adaptacija Europe na izbjegličku poplavu traje i danas, iako je broj dolazaka značajno smanjen. Povećava se i broj onih koji se vraćaju u zemlje iz kojih su došli jer nemaju pravo na ostanak u EU.” - komentirao je hrvatski zastupnik u EU parlamentu Tonino Picula, te dodao: “Angela Merkel je 2015. godine je odlučila suspendirati Dublinski sporazum, dogovor koji upućuje da izbjeglica mora biti zbrinuta u prvoj zemlji EU u kojoj se zabilježi njegova prisutnost. Kad je vidjela grubost s kojom su izbjeglice dočekivane u Mađarskoj otvorila je granice za više od milijun imigranata. Ali te su izbjeglice morale doći do Njemačke i na tom putu su izazivale otpor lokalnog stanovništava i gužve na političkoj sceni.”


Schengen

Prema najnovijim informacijama koje stižu iz tijela EU-a, najraniji početak hrvatskog ulaska u schengenski prostor bit će početak 2019. godine. U tijeku je proces prilagodbe sustava te uklanjanja nedostataka na koje je Hrvatska već upozorena.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano