Saznajte koliko vam je dio plaće zaštićen od ovrhe

Sredinom srpnja u Hrvatskom su saboru izglasane promjene i izmjene Ovršnog zakona, jednog od posljednjih uradaka Mosta iz vremena dok su obnašali vlast skupa sa HDZ-om.

Uz tzv. “Škibolin zakon” kojim se poništavaju ugovori s austrijskim štednim zadrugama i ove izmjene Ovršnog zakona izglasane su jednoglasno, što dovoljno govori o potrebi izmjene ovršnog sustava koji je brojne građane otjerao u dužničko ropstvo. Nova pravila u ovršnom sustavu tiču se ponajviše zaštite građana, kojima se sada neće moći oduzeti jedina nekretnina u kojoj žive, postrožuju se kriteriji za ovrhu nekretnine, a vrlo bitna je i nova stavka kojom je zaštićen veći iznos neto plaće, ovisno o visini iste. Umjesto dosadašnjih dvije trećine neto plaće koja je bila izuzeta od ovrhe, uvodi se dvojni kriterij kojim su zaštićenije niže plaće, dok na onim višima ovrhovoditelj može naplatiti nešto veći iznos.

Koliko je zaštićeno

Konkretno, izmjenama Ovršnog zakona od ovrhe je izuzeto tri četvrtine plaće za one koji primaju manje od 5.664 kune, odnosno od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. To konkretno znači da je dosad na plaći od 5.000 kuna ovrha uzimala jednu trećinu plaće ili 1.666 kuna, dok će od sada ovrhom moći uzeti 1.250 kuna na istom iznosu.

Dakle ovršeniku je dosad od plaće ostajalo 3.333 kune nakon ovrhe, a od sada će mu ostajati 3.750 kuna.

U Hrvatskoj obrtničkoj komori izračunali su nekoliko primjera na kojima se vidi koliko točno može biti ovršeno od plaće koju primate. Kako navode, iako je nominalno izuzeta svota koja se ne može ovršiti 3/4 plaće, nije isti slučaj za sve iznose i ta izuzeta svota ne može biti veća od 2/3 prosječne neto plaće u RH, odnosno 3.776,00 kn.

To bi praktično značilo da će ovršenicima koji primaju plaću višu od 5.034,67 kn, a manju od 5.664,00 kn i dalje biti izuzeta svota u visini 2/3 prosječne neto plaće (3.776,00 kn), jer 3/4 njihove plaće prelazi svotu od 3.776,00 kuna, navodi se u izračunu HOK-a. Stoga se može zaključiti kako se izuzeće od ovrhe u visini od tri četvrtine plaće praktično odnosi na ovršenike koji primaju plaću od 5.034 kuna i manje. U HOK-u su tako izračunali i nekoliko primjera. Kod neto plaće od 3.000 kuna izuzeta je svota 2.250 kuna, kod plaće od 4.000 kuna, izuzeta je svota 3.000 kuna i do tih iznosa se izuzeta svota poklapa sa 3/4 plaće. Ista je situacija s plaćom do iznosa od 5.034 kune, no već kod većih iznosa izuzeta svota postaje manja i moguće je ovršiti i više od 3/4 plaće.

Tako kod plaće od 5.100 kuna 3/4 iznosi 3.825 kuna, a izuzeta svota je nešto manjih 3.776 kuna, te isto tako i za plaće veće od tog iznosa, sve do 5.600 kuna plaće.

Od ovrhe je i dalje izuzeta svota od 2/3 prosječne neto plaće u RH (3.776,00 kn), ako ovršenik prima plaću koja je jednaka ili veća od 5.664,00 kn.

Zaštićena nekretnina

Ograničenje ovrhe koja se provodi na plaći ovršenika s osnove zakonskog uzdržavanja nije mijenjano, stoga je i dalje izuzeta od ovrhe svota od 2.832,00 kn (1/2 prosječne neto plaće), ako ovršenik prima plaću koja je jednaka ili veća od 5.664,00 kn, navodi se u pojašnjenju HOK-a.

Ako se ovrha provodi radi prisilne naplate novčanih svota za uzdržavanje djeteta na plaći ovršenika koja je jednaka ili veća od 5.664,00 kn, od ovrhe je i nadalje izuzeta svota od 1/4 prosječne neto plaće (5.664,00 kn), odnosno izuzeta je svota od 1.416,00 kn, dok odredbom čl. 21. navedenog zakona određeno kako se ovršeniku koji prima neto plaću koja je manja od 5.664,00 kn izuzima svota od 1/4 njegove neto plaće (ovršenika). Navedene odredbe primjenjuju se na sve postupke koji su u tijeku neovisno kada su pokrenuti i po kojem zakonu bi se trebali dovršiti, te se primjenjuje kod obračuna i isplata plaća od 3. kolovoza 2017. i nadalje.

Promjene koje se tiču ovrha nad nekretninom također se donose radi bolje zaštite dužnika, koje smo dosad često mogli vidjeti izbačene na ulicu iako bi im ta nekretnina bila jedini krov nad glavom. Po novim pravilima ovrha se neće moći provesti nad jedinom nekretninom u kojoj ovršenik stanuje, te u kojoj ne obavlja registriranu djelatnost, jer se smatra kako mu je ista nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba. Doduše postoji mogućnost ovrhe nad jedinom nekretninom, no za to sam ovršenik u ranijem sklapanju pravnog posla (sklapanju ugovora o kreditu i slično) mora izjaviti kako je suglasan s time da mu se ovrha može provesti na jedinoj nekretnini.

Druga izmjena kojom se štite ovršenici od izuzetno nepovoljnog ovršnog sustava jest uvođenje najniže vrijednosti duga ispod kojeg se ne može pokrenuti ovrha nad nekretninom. Naime, često se događalo da bi ovrhovoditelji radi minimalnih iznosa dugovanja i to upravo glavnice duga, koje bi povećavali visokim zateznim kamatama, pokretali ovrhu nad nekretninom. Novim regulama iznos glavnice duga ili zbroja glavnica više dugova zbog kojeg se može pokrenuti ovrha ne smije biti manji od 20.000 kuna, bez obzira koliko je ovrhovoditelj na tu glavnicu nadodao kamata.

Kako je Most naveo u obrazloženju novog zakona, ove se izmjene donose upravo zbog preučinkovite izvansudske ovrhe, koja sve više istiskuje sudsku ovrhu i postaje dominantan način prisilnog ostvarivanja tražbina. Također dodaju kako je praksa pokazala određene manjkavosti i nedosljednosti ovršnog sustava, kao i mogućnosti za zlouporabu na štetu najčešće najugroženijih kategorija građana.

Ovim izmjenama građani se ipak donekle štite od surovosti dosadašnjeg ovršnog sustava, kojim je omogućeno da se ljudima oduzme jedina nekretnina i da završe na ulici i zbog manjeg iznosa duga ili bi im se ovrhom uzimalo veći dio plaće, ne obazirući se na činjenicu mogu li s ostatkom preživjeti.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano