Terorizam i dalje prijeti Europi, sigurna nije niti Hrvatska
Ravnatelj SOA-e Daniel Markić
Vjerojatnost terorističkih napada u Europi i dalje je visoka

Nastavak terorističkih aktivnosti i napadi koji su odnijeli desetke života širom Europe tijekom ove godine i dalje pokazuje da je stanje sigurnosti izuzetno krhko.

Nakon niza napada 2015. i 2016. ova godina na uzmaku također se pokazala kobnom, od napada automobilom na Westminsterskom mostu krajem ožujka u Londonu, napada kamionom u Stockholmu početkom travnja do bombaša samoubojice na koncertu u Manchesteru i posljednjeg napada kombi vozilom kroz gužvu La Ramble u Barceloni.

Iako je Hrvatska dio Europske unije koji se smatra nešto sigurnijim, stanje sigurnosti izuzetno je bitna stavka, a prema novom izvješću Sigurnosno-obavještajne agencije ističu se brojni sigurnosni rizici.

Sigurnost u Hrvatskoj

Izvješće SOA-e objavljuje se četvrtu godinu zaredom, čime se nastoji građane upoznati sa sigurnosnom situacijom u Republici Hrvatskoj i okruženju te ujedno potaknuti javno razmišljanje o pitanjima sigurnosti s kojima se kao društvo susrećemo.

SOA ovu godinu, u smislu svojih zadaća, smatra izuzetno bitnom zbog donošenja nove Strategije nacionalne sigurnosti, te kasnije i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti, koji u vrijeme kreiranja izvješća još nije bio donesen. Agencija smatra kako se upravo tim dokumentima i zakonskim novostima resorne službe i institucije u Hrvatskoj mogu lakše nositi sa sigurnosnim izazovima te brzim i nepredvidivim promjenama koje se događaju u tom svijetu.

Sustav domovinske sigurnosti omogućava sinergiju i koordinaciju u djelovanju različitih državnih tijela, u čemu će SOA svojim informacijama i analizama u tom sustavu osigurati što ranije upozorenje na određene rizike i djelovati preventivno prema smanjenju tih rizika. SOA se hvali kako su u proteklom periodu državnom vrhu dostavili oko 40 posto više informacija bitnih za zaštitu nacionalnih interesa nego li godinu ranije te kako jačanjem same agencije i međunarodne suradnje nastoje vlastitu učinkovitost dignuti na još veću razinu.

“S ponosom mogu reći da je SOA u međunarodnim okvirima izgradila poziciju povjerljivog, sposobnog i pouzdanog partnera. Naša je međunarodna suradnja vrlo razvijena, omogućuje nam bolji uvid u sigurnosne prijetnje i izazove, a s odabranim partnerima provodimo i zajedničke operacije u suzbijanju prijetnji s kojima smo suočeni. Međunarodna pozicija i ugled koje smo izgradili omogućili su nam da u 2016. godini broj informacija koje dobivamo iz međunarodne razmjene povećamo za pet puta u odnosu na 2013. godinu.” - istaknuo je ravnatelj SOA-e Daniel Markić.

Prijetnja terorizma

SOA ističe kako pojas nestabilnosti oko Europe nastavlja generirati sigurnosne izazove, a radi se o područjima sjeverne Afrike, Bliskog istoka i sve do srednje Azije u kojima i dalje postoje brojna krizna žarišta. Iz tih područja prema Europi se prelijevaju razni problemi, od masovnih nekontroliranih migracija te prijetnji terorizma, ekstremizma, proliferacije oružja za masovno uništenje i drugo. Sigurnosnu opasnost SOA vidi i u zaoštravanju odnosa između Ruske federacije i zapadnih zemalja, a ti su odnosi značajno narušeni nakon krize u Ukrajini i, kako se ističe, u pojedinim elementima podsjećaju na odnose iz vremena Hladnog rata. Napetosti u tim odnosima preslikavaju se i na druga područja, uključujući i hrvatsko okruženje na način da Rusija nastoji ograničiti širenje i utjecaj NATO saveza i EU prema istoku Europe.

Kao jednu od najvećih prijetnji sigurnosti građana u Europi SOA prepoznaje terorizam, a u tome se ističe ISIL kao dominantna organizacija u svojim dosezima i terorističkim napadima. No, uz ISIL još uvijek je aktivna i Al Qaida, posebno u Africi, Jemenu i središnjoj Aziji, a opasnost predstavljaju i njihovi planovi za obnovu terorističkih napada na Europu i druge zapadne ciljeve. SOA ističe kako napad na hrvatskom tlu nije vjerojatan, no dodaje kako se ta mogućnost ipak ne može isključiti. Tim više jer u jugoistočnim susjednim državama postoje brojne radikalne islamističke zajednice te je u tim državama vjerojatnost napada umjerena.

“Republika Hrvatska nije među prioritetnim metama islamističkih terorističkih skupina. Ipak, kao i za bilo koju drugu europsku državu, ne može se isključiti mogućnost terorističkog napada i na hrvatskom tlu.” - navodi se u izvješću.

Kao poseban problem SOA navodi propagandu terorističkih organizacija koje vrbuju i pozivaju svoje simpatizere na izvođenje napada na europskom tlu, posebice putem društvenih mreža, video uradcima i digitalnim časopisima. Ističe se tako i video iz lipnja 2016. godine u kojem džihadist Jasnim Keserović prijeti terorističkim napadima SAD-u, a dok je ranijih godina ISIL takvom propagandom pozivao svoje simpatizere u Siriju, sad ih poziva na terorističke napade na europskom tlu, u državama u kojima žive.

Te poruke i jesu jedan od osnovnih razloga sve većeg broja napada u Europi, koje su uglavnom počinili tzv. vukovi samotnjaci ili manje skupine koje nisu direktno povezane s ISIL-om i koje je stoga teško otkriti prije samog napada. Utjecaj tih poruka vidljiv je u sredstvima s kojima su počinjeni napadi, od noževa do raznih vozila, te po preporučenim “mekim” ciljevima gdje će broj žrtvi biti najveći.

Stoga se predviđa kako će se nastaviti individualni napadi te će i dalje ostati dominantan vid počinjenja terorističkih napada, od strane radikaliziranih pojedinaca nižeg obrazovanja i socijalnog statusa, koji su i prije radikalizacije imali često kriminalnu prošlost i probleme s nasiljem i ovisnostima. Pri radikalizaciji i regrutiranju islamističke organizacije koriste poruke o potlačenosti i izrabljivanju muslimana, a terorizam promiču kao način osvete “neprijateljima islama”.

“S obzirom na dobar ugled, položaj i prava muslimanske zajednice, radikalni islamizam u Republici Hrvatskoj nije naišao na veći odziv. Broj sljedbenika salafizma u Hrvatskoj je vrlo mali i čini ga nekoliko desetaka osoba koji ne pozivaju na nasilje.” - navodi se u izvješću. Ipak, u državama jugoistočnog susjedstva okuplja se veliki broj salafizma, njih preko 10.000, organiziranih u više desetaka tzv. paradžemata i nekoliko enklava. Pri tome opasni su propadnici tzv. džihadištičkog i takfirskog salafizma koji odobravaju terorističke napade i ne priznaju stajališta islamskih zajednica u državama domaćinima.


Nestabilnost u susjedstvu

SOA prepoznaje jugoistočno susjedstvo kao potencijalno žarište, koje i dalje obilježava nesigurnost, slabe institucije, unutarnja politička previranja, neriješena etnička i nacionalna pitanja, nedovoljan gospodarski rast, korupcija i drugo.

“Ovaj prostor suočava se sa zastojem u provedbi reformi i priključenju euroatlantskim integracijama. Primanje Crne Gore u članstvo u NATO-u ipak pokazuje nastavak euroatlantske perspektive za države susjedstva. Iako je euroatlantski utjecaj i dalje najveći, globalna rivalstva preslikavaju se i na ovom području. Najočitiji primjer je spriječeni pokušaj državnog udara u Crnoj Gori 16. listopada 2016., s ciljem destabilizacije Crne Gore na dan parlamentarnih izbora, a uoči ulaska Crne Gore u NATO. U Crnoj Gori se za taj pokušaj vodi sudski postupak protiv 14 ruskih, srpskih i crnogorskih državljana. “ - navodi se u izvješću, te se dodaje kako je jugoistočno susjedstvo suočeno s rastom vjerskog i nacionalnog ekstremizma, pri čemu je osobito izraženo jačanje radikalnog islamizma, a nastavljena je pojava velikosrpskog ekstremizma.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano