Propisi za snimanje dronom postoje, ali ne za zaštitu privatnosti

Bespilotne letjelice, odnosno dronovi sve su popularniji u Hrvatskoj, bilo da služe za zabavu, igru ili pak kao ozbiljan alat koji u rukama profesionalaca može poslužiti za unaprijeđenje poslovanja u mnogim strukama, od fotografa i snimatelja do agencija za promet nekretninama.

No, osim razmišljanja koji model drona odabrati, koju opremu i gdje se naučiti osnovama upravljanja, budući vlasnici moraju razmišljati i o zakonskoj regulativi, pitanjima sigurnosti te privatnosti područja i osoba koje snimaju iz zraka.

Naime, većina budućih vlasnika kupuje dronove kako bi snimali iz zraka, bilo da se radi o snimkama vjenčanja, raznih događanja i manifestacija ili pak primjerice snimkama nekretnina za potrebe prodaje.

Snimanje dronovima

U razgovoru sa jednim od vlasnika agencije za promet nekretnina u Zadru saznali smo kako su snimke iz zraka sve popularnije u tom biznisu te kako klijenti sve češće zahtijevaju takve snimke. No, nakon što je riješen problem nepoznavanja tehnologije na način da je dron iznajmljen skupa s pilotom i opremom za snimanje, odmah zatim javio se problem privatnosti, jer uz ciljanu nekretninu dron je snimao i dvorišta okolnih kuća, na što im se vlasnik jedne od susjednih nekretnina priprijetio čak i tužbom.

Nakon što se posavjetovao s pilotom drona, koji je ponešto više bio upućen o nadležne propise, shvatio je kako nikako ne može snimiti ciljanu nekretninu, bez da usput ne snimi i dvorišta okolnih kuća, koja se pak vode kao privatne površine i na njima je zabranjeno snimanje bez dozvole vlasnika. Na koncu je odustao od snimanja te nas je zamolio da proučimo aktualne propise i problematiku dronova u Hrvatskoj, te da njega i ostale čitatelje uputimo na što treba obratiti pozornost.

Ovom problematikom sve se češće bave i u svijetu, a primjer minijaturnog drona koji je sletio čak u dvorište Bijele kuće u Washingtonu, te kojeg nije uspio uhvatiti radarski sustav, pokazuje koliko je problematika ozbiljna. Naime, prije oko dvije godine u dvorištu predsjedničke rezidencije agenti tajne službe pronašli su maleni dron, kojeg radarski i sustavi sigurnosti namijenjeni otkrivanju aviona, raketa i većih dronova, nisu uspjeli registrirati. Na koncu se pokazalo da je dron vlasništvo državnog službenika i da je služio za zabavu, no svejedno je izazvao uzbunu u tajnim službama koje se bave sigurnosti, ali i privatnosti američkog predsjednika.

Upravo se ovih dana, točnije 1. prosinca 2017., priprema i posebna radionica o uporabi sustava bespilotnih zrakoplova, u organizaciji Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo. Svrha je radionice upoznati operatere i rukovatelje sustava bespilotnih letjelica s nadolazećom regulativom Europske unije, s kojima će se morati uskladiti i propisi na nacionalnoj razini. Na radionici će teme razgovora biti stvaranje europskih propisa za bespilotne letjelice, izrade procjene rizika, osvrt na zaštitu privatnosti i sigurnosti, obavezno osiguranje i drugo.

Sigurnost i privatnost

Prema trenutnoj zakonskoj regulativi, dva su ključna propisa koji reguliraju pitanje dronova i snimanje s njima, a to su Pravilnik o sustavima bespilotnih zrakoplova te Uredba o snimanju iz zraka. Sam pravilnik ne obuhvaća letjelice teže od 150 kilograma, te se odnosi na letjelice isključivo s civilnom primjenom, koje dijeli na tri grupe. Tako se navode klase 5 (s operativnom masom letjelice do 5 kilograma), klasa 25 (od 5-25 kilograma) te klasa 150 (od 25-150 kilograma).

Također, u klase se dijele i područja letenja, ovisno o izgrađenosti, naseljenosti i prisutnosti ljudi na tim područjima, s četiri klase od nenaseljenih do uskih urbanih zona. Gledano prema klasama dronova i zona letenja možete izračunati klasu rizika i dozvoljenosti korištenja, primjerice u gusto naseljenim urbanim zonama zabranjeno je koristiti dronove teže od pet kilograma. Čak i tako, u urbanim zonama let letjelicom do pet kilograma smatra se visokorizičnim, te je potrebno ishoditi posebnu dozvolu Agencije. U manje rizičnim slučajevima, primjerice let dronom do pet kilograma u nenaseljenim područjima, dovoljno je dostaviti odgovarajući izjavu Agenciji, a za nešto veći rizik, ovisno o području i klasi letjelice, potrebna je i izrada operativnog priručnika.

Uz ova postoje i tzv. opća pravila kojih se morate pridržavati, poput letenja isključivo po danu, tehničke ispravnosti drona, najmanje udaljenosti od 500 metara između operatera i drona, police osiguranja i drugo.

Ono što je bitno za sve koji namjeravaju snimati s dronovima, navodi se trenutno u Uredbi o snimanju iz zraka, koja propisuje uvjete koje pravne ili fizičke osobe moraju zadovoljiti da bi se mogli baviti snimanjem iz zraka, kao i da bi mogli razvijati, umnožavati ili objavljivati te materijale. Ovo se odnosi na sva snimanja kod kojih se koriste uređaji za snimanje na ili u zrakoplovu, osim na ona koja snimaju putnici sa svojih sjedišta.

Snimanje iz zraka, područja i vodene površine u Hrvatskoj za potrebe izmjere zemljišta, istraživanje i druge potrebe, mogu obavljati pravne i fizičke osobe registrirane za snimanje iz zraka. Dakle, da bi mogli snimati iz zraka morate se prvo registrirati kod resorne agencije (Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo) te također morate posjedovati i važeću svjedodžbu za radove iz zraka ili druga odobrenja koja izdaje agencija. Uz ovo, morate imati i odobrenje za snimanje ili razvijanje od strane Državne geodetske uprave i to za svako pojedinačno snimanje, a to odobrenje se izdaje najduže na rok od tri mjeseca. Stranci, bilo pravne ili fizičke osobe, pored svega moraju još ishoditi i odobrenje Ministarstva obrane.

Nakon snimanja sve snimke morate dostaviti na pregled Državnoj geodetskoj upravi i to prije njihove upotrebe, odmah nakon obavljenog snimanja s rokom od najviše osam dana od snimanja. Ako snimanje za koje ste dobili odobrenje nije izvršeno, i to morate prijaviti Državnoj geodetskoj upravi, najkasnije osa dana od isteka odobrenja za snimanje. Vaše snimke pregledati će povjerenstvo koje se osniva između Državne geodetske uprave i Ministarstva obrane u roku 15 dana, te tek nakon toga snimke možete koristiti. Prije toga strogo je zabranjeno umnožavati, objavljivati ili iznositi zračne snimke iz Hrvatske bez odobrenja Državne geodetske uprave.

Što se tiče samog upravljanja letjelicama, ne smiju se koristiti za letove bliže od 150 metara od veće skupine ljudi te 30 metara od ljudi pojedinačno, životinja, objekata i slično, kao i minimalno tri kilometra od zračne luke. Eventualno se može dobiti od resorne agencije odobrenje i za letove na bližoj udaljenosti, za što je pak još potrebno izraditi procjenu rizika. Tu su još razna pravila o održavanju, nužnosti opremanja letjelice padobranom u raznim klasama i slično.

Pitanje privatnosti u spomenutim dokumentima i zakonskoj regulativi, ne samo Hrvatske već i kompletne EU, uopće nije obrađeno i tek se očekuju nove regulative EU, na osnovu kojih će se ta pitanja riješiti i na nacionalnoj razini. Ta regulativa morati će riješiti brojna pitanja, od sigurnosti i privatnosti do osiguranja, zaštite okoliša i drugog.

Posebno se to odnosi na rizike sigurnosti u kojima postoji opasnost od korištenja dronova u nezakonite svrhe, pa čak i u svrhe terorizma, te naglašeno u smislu rizika za privatnost građana nezakonitim snimanjem, sramoćenjem ili čak ucjenom na osnovu snimki iz zraka.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano