Za nezaposlene branitelje naknada, za one zaposlene olakšice
Ante Martinac, predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata

Novi Zakon o o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji donosi niz promjena u sustav zbrinjavanja braniteljsko-stradalničke populacije, proširenje starih i neka nova prava, te vrlo bitnu promjenu prema kojoj će status hrvatskog branitelja i dragovoljca biti značajniji za one koji su proveli određeni broj dana u borbenom sektoru.

Prema tom uvjetu broja dana provedenih u borbenom sektoru će ovisiti i ostvarivanje te visina pojedinih prava. Uvodi se naknada za nezaposlene branitelje, za zaposlene se uvodi pojačana zaštita i za djecu smrtno stradalih olakšice za poslodavce, ukida se rok kojim je zatvorena mogućnost prijave za RVI braniteljima koji taj status dosad nisu ostvarili, omogućuje se zapošljavanje umirovljenih branitelja, povećava se osnovica najniže mirovine te se donosi niz drugih promjena koje branitelji pozdravljaju i traže već duže vrijeme.

Razlozi za novi zakon

Raniji Zakon o hrvatskim braniteljima mijenjan je više od deset puta, a da su i dalje postojale potrebe za opsežnim promjenama zakonske regulative, donesen je potpuno novi zakon u cilju sveobuhvatnog rješavanja pitanja braniteljsko-stradalničke populacije. Također, u analizi koja je prethodila izradi novog zakona pokazalo se kako 20 i više godina od završetka Domovinskog rata, potrebe braniteljsko-stradalničke populacije nisu iste kao i za vrijeme donošenja prvotnog zakona.

Analiza je također pokazala i kako branitelji, koji su imali sreće u samom ratu i nisu nastradali, već su nakon rata nastavili raditi i privređivati za svoje obitelji, nemaju gotovo nikakvih prava niti potporu sustava. Mnogi, koji jesu sudjelovali u obrani Hrvatske, kasnije nisu mogli ostvariti status radi loših propisa o definiciji hrvatskog branitelja, a uočeno je i kako su oni iz borbenog sektora izjednačeni u pravima s onima koji su bili raspoređeni na mjestima gdje nije bilo direktne ratne ugroze.

Jedan od većih problema je i ranija izmjena starijeg zakona, kojom je socijalnom reformom prestalo pravo branitelja na ostvarivanje opskrbnine. Naime, objedinjavanjem svih novčanih naknada takve prirode u jedinstvenu minimalnu naknadu, dio branitelja nije mogao zadovoljiti uvjete za tu naknadu ili bi ga ostvarivali pod značajno težim uvjetima. U obrazloženju novog zakona također se napominje kako je prebacivanje prava na besplatne udžbenike u nadležnost Ministarstva znanosti i obrazovanja također dovelo do toga da pojedini korisnici izgube pravo na jednak opseg prava koja su ostvarivali do tada. Ništa bolje nisu branitelji prošli niti kod mirovinskih prava, gdje su uočeni brojni nedostaci postojećih regula u odnosu na specifične potrebe braniteljske populacije.

Naime, kako se navodi, uslijed proživljenih ratnih trauma kod braniteljsko-stradalničke populacije javljaju se brojni problemi koji negativno utječu na njihovu kvalitetu života i životni vijek. Statistički pokazatelji govore u prilog tvrdnji da se danas životni vijek ove populacije smanjio, a negativna stopa mortaliteta se i dalje nastavlja. Iz Ministarstva branitelja ističu kako ovo branitelje stavlja u neravnopravan položaj s ostalom populacijom koja odlazi u starosnu mirovinu sukladno općim propisima te kako opću dobnu granicu od 65 godina za odlazak u starosnu mirovinu pripadnici braniteljsko-stradalničke populacije nažalost prečesto ni ne dočekaju.

Daljnji nedostaci uočeni su u propisima i praksi kod prava iz radnog odnosa, gdje se se prednosti pri zapošljavanju ne poštuju, gdje se malo radi na konkurentnosti braniteljske populacije na tržištu rada i slično. Tu su još i problemi kod sustava stambenog zbrinjavanja, sustava zdravstvene zaštite i drugih problema na koje bi novi zakon trebao odgovoriti.

Noviteti za branitelje

Kod statusnih prava novi zakon rješava pitanja statusa hrvatskih branitelja za one koji to dosad nisu mogli ostvariti, definiranje statusa branitelja i dragovoljaca isključivo u odnosu na pripadnike borbenog sektora, zaštitu prava HVO-a u susjednoj BiH i drugih.

Po pitanju mirovina smanjuje se dobna granica za odlazak u starosnu mirovinu, ovisno o broju dana u borbenom sektoru, povećava se i iznos najniže mirovine, također ovisno o broju dana u borbenom sektoru, olakšava se ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu bračnom i izvanbračnom drugu te djeci umrlih branitelja te se omogućuje zapošljavanje branitelja koji su u mirovini bez obustave isplate mirovina.

Po pitanju zdravstvenih prava proširuje se krug korisnika koji se oslobađaju sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, uvodi se pravo na sistematski pregled za sve hrvatske branitelje, a predviđeno je i donošenje nacionalne strategije sa sustavnom razradom programa zdravstvene skrbi za braniteljsko-stradalničku populaciju.

Kod zapošljavanja se proširuje pravo prednosti pri zapošljavanju, donose se novi mehanizmi za lakše ostvarivanje tog prava, povećava se zaštita zaposlenih branitelja te se uvodi porezna olakšica za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih branitelja na način da plaćaju samo doprinose za mirovinsko.

Nezaposleni branitelji i članovi njihovih obitelji dobivaju naknadu za nezaposlene, koja zamjenjuje opskrbninu i dosadašnju zajamčenu minimalnu naknadu, te je proširen krug korisnika. Za razliku od opskrbnine iznos naknade ovisiti će direktno od broja dana u borbenom sektoru. Kod stambenog zbrinjavanja proširuje se obim prava i krug mogućih subjekata koji u svojem vlasništvu imaju nekretnine adekvatne za zbrinjavanje.

U obrazovanju se pravo na besplatne udžbenike vraća u nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja, širi se krug onih koji imaju pravo na besplatne udžbenike, kao i na prava prednosti na smještaj u domove te prava na školski topli obrok djeci nezaposlenih branitelja.

Od ostalih prava rješava se pitanje smještaja u ustanove socijalne skrbi, prednosti pri zakupu poslovnog prostora, prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila, prava na psihosocijalnu pomoć i niz drugih prava.

Uz mnogo konkretnih i zasad nominalnih rješenja koje donosi novi zakon, posao oko osiguravanja braniteljskih prava još uvijek nije gotov, što nam potvrđuje i predsjednik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Ante Martinac.

“Dakako da je veliki pomak napravljen ovim zakonom, radilo se na tome više od godinu dana na čelu s našim resornim ministrom Tomom Medvedom. Nedavno smo razgovarali i o pitanju oko provedbe samog zakona te se trenutno radi upravo na svim onim pravilnicima i uredbama koje se donose na osnovu novog zakona i koje određuju konkretni način ostvarivanja prava sukladno zakonu. Najviše se to odnosi na primjenu prava koja kreću od 1. siječnja 2019. godine i trenutno se radi na timovima, gdje je između ostalih i naša udruga jedna od onih koje će sačinjavati te timove i raditi na provedbenim propisima. Nakon toga ćemo svi u konačnici znati kako i na koji način iskoristiti sve zakonske odredbe iz novog zakona.” - kazao je Martinac, dodajući kako je značajna promjena i to što se više sigurno pravima branitelja neće moći okoristiti oni koji zapravo nisu niti bili branitelji.


Koliko će novi zakon koštati

Prema najavi Vlade RH, za provedbu novog zakona u ovoj godini biti će potrebno osigurati dodatnih 219,2 milijuna kuna s pozicije Ministarstva branitelja. Tome treba dodati 64 milijuna kuna s pozicije Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dok bi prema projekcijama za mirovine hrvatskih branitelja 2015. godine trebalo izdvojiti 8,3 milijarde kuna, u odnosu na dosadašnji zakon prema kojem te projekcije iznose 7,4 milijarde.

Komentari