Peričić: Zamah EU projekata u Zadarskoj županiji
Sanja Peričić

Dobrim brojkama u realizaciji projekata financiranih EU sredstvima pohvalila se nedavno ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Krajem siječnja je predstavila rezultate iskorištenosti Europskih strukturnih i investicijskih fondova u 2017. godini te je pri tome zaključila kako je prošla godina obilježena značajnim porastom u svim fazama korištenja fondova.

Naime, iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine Republici Hrvatskoj na raspolaganju je ukupno 10,7 milijardi eura. Tijekom 2017. godine, korisnicima je na raspolaganje putem natječaja stavljeno ukupno 2,8 milijardi eura, što je jednak broj kao što je bilo raspisano tijekom sve tri prethodne godine zajedno. Time se iznos objavljenih natječaja popeo na 5,6 milijardi eura, istaknula je ministrica.

Bez konkurencije

Golim okom, laički promatrano, mi bi na prvu rekli - dobro je, jer i na lokalnoj sredini Zadarske županije stalno čujemo vijesti o novim projekti koji se realiziraju zahvaljujući EU sredstvima.

“Centar za gospodarenje otpadom, ITU mehanizam za Grad Zadar, Intervencijski plan za Benkovac, vodovodna mreža za aglomeraciju Nin-Privlaka-Vrsi, centri kompetencija (Centar za razvoj i edukaciju u Poličniku, Plavo-zeleni centar, Centar novih tehnologija, Poduzetnički inkubator u Biogradu, Centar za kreativne industrije), širenje kapaciteta Opće bolnice Zadar, ulaganja u kulturnu baštinu (Kneževa i Providurova palača, Bedemi zadarskih pobuna) te prirodnu baštinu (NP Paklenica, PP Vransko jezero, PP Telašćica, Cerovačke špilje) kao i nabava novih autobusa Liburnije d..o.o. - stvarno se događa zamah projekata kao nikada do sad i u našoj županiji.” - priznaje Sanja Peričić, ravnateljica Agencije za razvoj Zadarske županije ZADRA NOVA.

Ustanova kojoj je ona na čelu samo je prošle godine sudjelovala u pripremi i realizaciji 18 projekata financiranih EU sredstvima. Ali uvijek postoji i ono ali. Naime, strateški projekti kao što su npr. Pelješki most, zračne luke, prometni koridori, veliki sustavi odvodnje te riječni i plovni putovi i luke ne nastaju na lokalnoj razni već njih pripremaju i odrađuju ministarstva i sredstva im se dodjeljuju putem izravnih dodjela bez konkurencije kroz natječaje. Takvi višemilijunski projekti izabrani i dogovoreni prije više od pet godina sada podižu ukupnu brojku o odobrenim EU sredstvima za pojedinu županiju, te se stvara kriva slika o aktivnostima na razini grada, općine ili županije u privlačenju sredstava. Pa tako pojedine županije ostvaruju matematički bolje rezultate u privlačenju EU sredstava od drugih kod kojih se realizira puno više projekta, ali manje novčane vrijednosti.

“Mi kad pobrojimo svoje projekte koji su kod nas lokalno pripremani i realizirani, stvarno možemo biti zadovoljni. Postoje još područja kao što su prirodna i kulturna baština, ruralni razvoj te komunalna i društvena infrastruktura gdje uvijek postoji prostora za unapređenje.” - zaključila je ravnateljica Peričić.

Izražava žaljenje zbog činjenice da javna turistička infrastruktura nije predviđena za financiranje EU sredstvima u ovom financijskom razdoblju te se nada da će se to promijeniti za buduće razdoblje nakon 2020. godine te bi se tim putem mogli financirati objekti u zdravstvenom turizmu, rekonstrukcija i izgradnja škola te domovi za starije i nemoćne osobe.

Nezadovoljstvo razvijenijih

EU sredstva, osim u kulturnoj baštini - što kroz obnovu Kneževe palače, i skoro uređenje Bedema i Providurove palače, najveći opipljivi trag u Zadarskoj županiji, ostavit će na poslovnu infrastrukturu, i to ne samo zbog CGO Biljane donje, nego zbog tri nova centra kompetencija i tri nova poduzetnička inkubatora, za što su već potpisani ugovori o financiranju, te će time biti zadovoljene potrebe šireg zadarskog područja.

Ono o čemu se rijetko priča javno, ali se zato u stručnim krugovima sve jače čuje kritika načelnika općina, gradonačelnika i župana iz obalnog dijela Hrvatske jer se prednost pri dodjeli sredstava daje projektima iz Slavonije.

Naime, pri ocjenjivanju natječaja projekti iz nerazvijenih područja dobivaju u startu dodatnih 5 ili 10 bodova, te su u prednosti naspram ostalih, koji čak mogu biti i kvalitetnije pripremljeni i potrebniji zajednici, ali se odbacuju jer dolaze iz županija s višim indeksom razvijenosti. S tim problemom su se nedavno susrele i brojne općine iz Zadarske županije koje su htjele kroz Program ruralnog razvoja financirati izgradnju dječjih vrtića, vatrogasnih i društvenih domova, no njihove prijave su odbijene na uštrb onih iz manje razvijenih dijelova Hrvatske.

“Ideja da novci idu manje razvijenima je jasna, i to je cilj kohezijske politike EU-a, no to bi trebalo biti jasno rečeno pri natječajima ili nekim modelom bolje riješiti.” - predložila je ravnateljica, i nastavila - ”Jer sad imamo nezadovoljstvo kod potencijalnih korisnika sredstava iz Programa ruralnog razvoja koji puno teže dolaze do sredstava. Slično je i kod dodjele sredstava za energetsku učinkovitost te za prirodnu i kulturnu baštinu.”

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano