Požurite: Rok za legalizaciju do 30. lipnja

Brojka nelegalnih građevina za koje su građani pokrenuli postupak legalizacije već do lipnja 2013. godine prešao je 826 tisuća, a s novim zahtjevima ta se brojka dodatno povećava.

Ukupno je dosad izdano 635 tisuća rješenja i time je dugogodišnji proces legalizacije prešao tri četvrtine svojeg puta, na kraju kojeg bi Hrvatska konačno trebala riješiti jedan od velikih problema u prostornoplanskom kaosu koji značajno narušava naše potencijale razvoja.

Usprkos velikoj kampanji za legalizaciju, dio vlasnika nije na vrijeme predao zahtjeve te je prošle godine rok za predaju zahtjeva još jednom produžen i za manje od tri mjeseca završava se posljednja prilika za vlasnike nelegalnih objekata.

Nejednaka riješenost

Iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja stoga su još jednom uputili poziv svim građanima, koji još nisu, da predaju zahtjeve za legalizacijom nezakonito izgrađenih građevina. Kako ističu, samo legalna gradnja povećava sigurnost i vrijednost pojedine nekretnine te omogućava kvalitetno prostorno planiranje naselja, te jedino legalna gradnja može aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova.

Prema podacima koje je iznio ministar Predrag Štromar na nedavno održanoj konferenciji za medije, do 30. lipnja 2013. godine, kada je Zakonom bio određen prvotni rok za predaju zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih građevina (legalizaciju), zaprimljeno je ukupno 826.948 zahtjeva. Do datuma konferencije izdano je 635.113 rješenja po istima ili 76,80 %.

Najveći broj zahtjeva riješen je u pojedinim gradskim uredima i to Dubrovniku, Vukovaru, Bjelovaru, Zagrebu, Poreču te Virovitici i svi ti gradovi su riješili preko 90 posto zaduženih zahtjeva. Županijski uredi s visokim postotkom riješenosti su Primorsko - goranska županija sa 75,06 %, čiji zahtjevi se nisu prebacivali u AZONIZ; Međimurska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska, Krapinsko-zagorska, te Koprivničko-križevačka županija koji imaju visoki postotak riješenosti, ali je isti dijelom omogućen smanjenjem ukupnog zaduženja prebacivanje dijela zahtjeva na rješavanje u AZONIZ.

S druge strane, pojedini upravni odjeli jedva da su odradili i pola posla, pa najmanji postotak riješenih zahtjeva imaju upravni odjeli u Karlovačkoj županiji (49,06 % uz 6.800 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (51,41 % uz 11.950 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) te upravni odjeli Grada Makarske (52,12 % uz 872 zahtjeva prebačene u AZONIZ) i Grada Trogira (55,95 % uz 450 zahtjeva prebačenih u AZONIZ).

Uklanjanje objekata

Da je produženje roka itekako imalo smisla pokazuju i rezultati novih prijava, kojih je po novom zakonu stiglo dosad gotovo 13 tisuća i od novih zahtjeva već je riješeno njih trećina. Za one koji još nisu predali zahtjev, važno je istaknuti kako se donošenjem novog zakona o legalizaciji prošle godine gotovo ništa bitno nije mijenjalo, osim samog produženja roka i mogućnosti da se i nezavršene zgrade, pod uvjetom da su legalizirane, mogu također se mogu evidentirati u katastru.

Znači, legalizirati se i dalje mogu isključivo nezakonito izgrađeni objekti čija je gradnja započela prije 21. lipnja 2011. godine i koji zadovoljavaju ostale uvjete prema ranijem i novom zakonu.

Sam postupak legalizacije počinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom stanju nadležnom županijskom ili gradskom upravnom odjelu, a kako napreduje rješavanje konkretnog predmeta svaki građanin može provjeravati u Registru izdanih rješenja o izvedenom stanju, u koji se podaci ažuriraju na dnevnoj osnovi.

Postupak legalizacije i kampanja koja se provodi rezultirala je i drastičnim smanjivanjem pokušaja nelegalne gradnje, jer je očito građanima postalo jasno da je vrijeme divlje gradnje završilo i da gradnjom bez dozvole najvjerojatnije bacaju novac.

Prema podacima resornog ministarstva, primjerice 2012. godine od ukupno zaprimljenih 11.000 prijava, oko 6.000 se odnosilo na prijave bespravnog građenja te oko 5.000 prijava početka građenja. Prošle godine od ukupno oko 15.000 prijava, 10.500 je prijava početka građenja, te 4.000 prijava o nezakonitom građenju. Također, kako navode, 2011. godine čak 80 posto svih nadziranih gradilišta bila su nezakonita, dok je prošle godine taj broj pao na 50 posto.

Stoga se požurite dok još ima vremena za predaju zahtjeva, čak i ako nemate svu dokumentaciju ili još niste riješili financiranje cijelog postupka, jer sve to možete obaviti i naknadno, osim zahtjeva koji morate predati u roku. U suprotnom, mogli bi se naći u crnom popisu rušenja nezakonito izgrađenih zgrada, koji je kontinuirano u tijeku i kojim je samo tijekom prošle godine uklonjeno 316 bespravnih građevina.

Poznata je akcija s kraja godine kada su uklonjena 33 ugostiteljska objekta na Žnjanskom platou u Splitu, veća akcija na području Plitvičkih jezera te niz manjih akcija na Braču, Krku i drugim mjestima. Već ove godine rušili su se i bespravni objekti u Istri, a ovih dana kreće i nova akcija rušenja objekata na području Splitsko-dalmatinske županije.


Informacijski sustav prostornoga uređenja

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja razvilo je informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) koji svakom građaninu putem geoportala omogućava na jednostavan način pristup informacijama o korištenju prostora. Na istom mjestu možete obaviti i pregled katastarskih podataka, vidjeti informacije o izdanim dozvolama, o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada, digitalne ortofoto karate, topografske karte, mrežne usluge pregleda odabranih karata važećih prostornih planova i štošta drugo.

Sustav se, kako se hvali Ministarstvo, kontinuirano nadograđuje i dopunjava novim skupovima podataka, modulima i e-uslugama s ciljem da sustav prostornog uređenja bude transparentan a relevantni podaci dostupni svima, te da se omogući jednostavan uvid u sve procese koji se događaju u prostoru.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano