Angeli Merkel migranti zapečatili političku karijeru

Angela Merkel najavila je završetak političke karijere, a ne samo da se neće kandidirati za poziciju zastupnice u Bundestagu nego se neće kandidirati niti za poziciju predsjednice vlastite stranke Kršćansko-demokratske unije (CDU).

Njemačka kancelarka kazala je kako će ostati na sadašnjoj funkciji samo do novih izbora 2021. godine, a kazala je i kako se neće kandidirati čak niti za poziciju eurozastupnice ili bilo koje druge funkcije u EU. Merkel je to najavila nakon što je postalo očito da gubi potporu na pokrajinskim izborima, priznavši kako je to rezultat nesuglasica između dviju partnerskih stranaka na saveznoj razini, nesuglasica koje su prvenstveno nastale Merkeličinom migrantskom politikom.

Migrantska kriza

No, osim rasula unutar njemačke politike i gubitka pozicija na domaćem terenu Merkel je svojom politikom na rub dovela i kompletnu Europsku uniju. Posljedice migrantske krize Merkel je osjetila već početkom ove godine, kad je prvotnu politiku velikodušnog prihvaćanja izbjeglica u većini europskih zemalja zamijenilo sasvim drukčije raspoloženje, uzrokovano ponajprije porastom terorističkih napada i zločina. Migranti su takorekuć postali nepoželjni u gotovo svim europskim zemljama, što je drastično narušilo i poziciju njemačke kancelarke.

Zbog tvrdoglavosti Merkel oko problema azila i insistiranja da se to pitanje riješi na razini svih zemalja EU, došlo je do raskola sa sestrinskom strankom CSU, čiji je čelnik Horst Seehofer uvidio kako Njemačka mora uvesti kontrole na granicama te odlučno vraćati sve migrante koji nemaju uvjete za azil.

Merkeličina politika o slobodnom kretanju ljudi u Europskoj uniji, pri čemu je insistirala da to mora vrijediti za sve ljude, a ne samo građane EU, obila joj se o glavu u trenutku kad su međusobni prijepori EU zemalja oko ovog problema dosegli vrhunac. Naime, Italija se našla u svađi s Francuskom zbog međusobnih optužbi po pitanju migranata, obzirom da je Francuska kritizirala Italiju da ne želi primiti brodove s ilegalnim useljenicima, dok je istovremeno Italija optužila Francusku da iste te migrante ne pušta preko granice, već ih sve do jednog vraća u Italiju. Ništa manje problema nije bilo niti sa Španjolskom, koju je Italija također optužila da ne želi podijeliti teret sve većeg broja brodova koji pristižu iz Afrike. S druge strane Europa se našla u nepovoljnoj poziciji i zbog velikog broja izbjeglica koji su trenutno zaustavljeni u Turskoj i s kojima turski predsjednik Erdogan stvara pritisak na EU.

Europa na rubu

Talijanskim zahtjevima za zajedničkom akcijom EU zemalja u cilju smanjenja migrantskog vala pridružile su se i druge zemlje, pa je tako austrijski kancelar Sebastian Kurz zatražio slanje EU snaga direktno pred afričku obalu, kako bi brodove već tamo zaustavljali i kontrolirali. Kurz je tražio potpuno zatvaranje vanjskih granica Europske unije s kontroliranim ulaskom isključivo izbjeglica iz ratnih područja te vraćanjem tzv. ekonomskih migranata čiji su cilj samo bogatije europske zemlje.

Iako je ideja slobodnog kretanja ljudi doista jedan od temelja Europske unije, sve glasniji protivnici upozoravaju kako Merkeličini ideali o civiliziranoj i slobodnoj Europi očito nisu provedivi na pridošlicama kojima su ideje slobode, demokracije i civiliziranih dosega nepoznanica.

Migrantska kriza, koju je uvelike potaknula golema politička snaga njemačke kancelarke i njena tvrdoglava upornost po tom pitanju, podijelila je kontinent i gurnula je na rub raspada višedesetljetni projekt Europske unije. Sve dobro što je Merkel postigla u svojoj dugogodišnjoj političkoj karijeri zasjenila je njezina tvrdoglavost i posljedice migrantske krize koje nam ostavlja dok najavljuje povlačenje iz političkog života. Kako će se EU suočiti s novim valom migranata koji se očekuje uskoro i s promjenama vlasti u jednoj od najmoćnijih europskih zemalja tek ostaje za vidjeti, no sigurno je kako se Europa značajno promijenila u posljednjih nekoliko godina. Na bolje ili na gore, još uvijek nije potpuno bistro.

Komentari