Uzmite i do 900 eura poljoprivrednih poticaja po hektaru

Mladim poljoprivrednicima kroz pet godina isplaćivat će se dodatnih 25 posto poticaja, na već osnovne i zelene potpore koje dobivaju po hektaru, što je nezanemariv poticaj za sve koji razmišljaju o pokretanju poljoprivredne proizvodnje i povratku na obiteljska imanja svojih roditelja

Dok je premijer Milanović prije godišnjeg odmora obilazio slavonska sela, promovirajući novi Zakon o komasaciji i tumačeći poljoprivrednicima kako će ih biti sve manje, ali će se proizvoditi više, aktualna je tema o kojoj se ozbiljno raspravlja u poljoprivrednim krugovima - budućim model izravnih plaćanja za razdoblje koje počinje već od sljedeće godine.

Naime, ovih je dana usvojena Reforma zajedničke poljoprivredne politike - hrvatski model plaćanja u programskom razdoblju 2015.-2020., koji se primjenjuje od početka 2015. godine. U sklopu ovog modela tijekom tih pet godina Hrvatska na raspolaganju ima 2,5 milijardi eura, od čega oko 60 posto osigurava Europska unija.

Nove mjere

Na godišnjoj razini potpore za hrvatske poljoprivrednike trebale bi biti veće za oko milijardu kuna nego što je to bilo prijašnjih godina, a Ministarstvo poljoprivrede usvajanjem novog modela računa na povećanje poljoprivredne proizvodnje od tri do pet posto godišnje, što bi značilo oko 20-ak posto veću proizvodnju do kraja programskog razdoblja. Ministarstvo također ističe kako je od sljedeće godine povećana i tzv. omotnica za izravna plaćanja, s 373 na 423 milijuna eura. Time se neće zadirati u potpore velikih poljoprivrednih korisnika, kako je bilo najavljivano, već će se dodatnih 50 milijuna eura raspodijeliti na mala i srednja gospodarstva.

Novost su također i novi program za mlade poljoprivrednike te program za održivi razvoj poljoprivrede, što će se koristiti kao potpora i pomoć posebno osjetljivim sektorima i malim poljoprivrednicima.

Iako će se potporama poticati gotovo sve vrste poljoprivredne proizvodnje, naglasak je na poticajima koji će dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje. Oko jedne šestine ukupne omotnice ide na proizvodno vezana plaćanja, dakle proizvodnju mlijeka, tov, uzgoj ovaca i koza, voća i povrća, uzgoj šećerne repe i slično.

Uz program uključivanja mladih, strateški je cilj i povećanje proizvodnje na novim poljoprivrednim površinama, zbog čega se planira već ove godine raspisati nove natječaje za koncesije državnog zemljišta.

U odnosu na dosadašnji model plaćanja po hektaru, novi razdvaja plaćanje potpora na dva dijela - jedan za osnovno i drugi za tzv. zeleno plaćanje. Uz njih uvode se spomenuti programi za mlade, potpore za početne hektare, konvergencija te proizvodne potpore. Osnovno plaćanje izvršava se, kao i dosad, na temelju poljoprivrednog zemljišta upisanog u sustav ARKOD, a pravo na te potpore imaju svi poljoprivrednici s više od jednog hektara zemljišta i koji zahtjev podnesu do početka ožujka sljedeće godine.

Zeleno plaćanje kao novi oblik potpora također se vrši po hektaru, kao postotak ukupne vrijednosti osnovnog plaćanja. Namijenjen je za održivi razvoj poljoprivrede i pravo na njega imat će poljoprivrednici koji primjenjuju različite usjeve, dodaju površine za ekološku proizvodnju, održavaju trajne travnjake za ispašu i slično.

Koliko i kome

Nova mjera tzv. prvih hektara omogućuje plaćanje 10 posto ukupnih sredstava iz osnovnog plaćanja za prvih 20 hektara svakog poljoprivrednog gospodarstva, što je izravni poticaj malim i srednjim poljoprivrednicima.

Proizvodne potpore, za razliku do dosadašnjih specifičnih potpora, vezane su uz proizvodnju u sektorima za koje Ministarstvo smatra kako trebaju dodatnu zaštitu. Razlika je što obuhvaća više sektora nego dosadašnje potpore i neće se isplaćivati po kilogramu i litri proizvoda, već po grlu ili hektaru. Poticaji za “mlade” poljoprivrednike odnose se na osobe mlađe od 40 godina (do trenutka kada podnose zahtjev u sljedećoj godini, dakle do početka ožujka), a koje prvi put kreću u osnivanje poljoprivrednog gospodarstva. U skupinu mogu ući i 40-godišnjaci koji su već osnovali gospodarstvo unazad pet godina. Dodatni je uvjet za ove poticaje znanje, odnosno minimalno završeno srednjoškolsko obrazovanje poljoprivrednog, prehrambenog ili veterinarskog usmjerenja, no dopušta se i dodatna stručna edukacija od najmanje 40 sati.

Mladim poljoprivrednicima kroz pet godina isplaćivat će se dodatnih 25 posto poticaja, na već osnovne i zelene potpore koje dobivaju po hektaru, što je nezanemariv poticaj za sve koji razmišljaju o pokretanju poljoprivredne proizvodnje i povratku na obiteljska imanja svojih roditelja.

Kako je dosad izračunalo Ministarstvo poljoprivrede, prosjek osnovnog plaćanja po hektaru trebao bi iznositi oko 200 eura, na što još treba dodati, za one koji zadovoljavaju uvjete, dodatne eure za zeleno plaćanje, proizvodne poticaje, potpore za prve hektare, za mlade i slično. Gospodarstva koja zadovoljavaju sve uvjete, u mogućnosti su po hektaru godišnje dobiti i do 400 eura potpora. To je čak moguće i dodatno povećati ukoliko se bave proizvodnjom u tzv. osjetljivim sektorima, primjerice - na osnovni iznos dodatno čak i do 500 eura za proizvodnju povrća ili nešto manje za šećernu repu. Kako bi izračunali vlastitu financijsku omotnicu, odnosno visina potpora koje možete dobiti od sljedeće godine, bilo to osnovnih 200 eura po hektaru ili 900 za one koji zadovoljavaju baš sve uvjete, potrebno je sljedeće godine javiti se u Agenciju za plaćanja u poljoprivredi koja će taj izračun obaviti za vas, nakon što se administrativno provjeri zadovoljavate li potrebne uvjete. To uključuje poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj, sektore koji bi, sudeći prema optimizmu koji stiže iz Ministarstva poljoprivrede trebali čekati bolji dani.

Istovremeno, u analizama Hrvatske poljoprivredne komore nakon godinu dana u Europskoj uniji, navodi se kako je uvoz značajno porastao, u nekim sektorima - poput uvoza svinjskog mesa, i do 60 posto, što drastično smanjuje domaću proizvodnju, jer su zbog sadašnjih potpora okolnih zemalja u neravnopravnom tržišnom položaju.

Usprkos velikim sredstvima koje je EU pripremila za razvoj hrvatske poljoprivrede, postoji opravdani strah kako će ona ponajviše završiti na računima velikih proizvođača, dok će oni manji i dalje životariti i nestajati, Europskoj uniji usprkos.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano