SRETAN 110. ROĐENDAN: Lipotica i starac mladoga srca…

Ulazi u red najtrofejnijih zadarskih sportskih klubova.U trofejnoj dvorani ima odličja sa svih važnijih međunarodnih natjecanja od EP i Svjetskih prvenstava, Olimpijskih i Mediteranskih igara do nebrojeno domaćih naslova u svim kategorijama i disciplinama. Tome ima zahvaliti generacijama veslača i veslačica koji su po meridijanima i paralelama svojim zalaganjem doprinosili klubu i pronosili ime kluba i - Zadra.

Baštinik i legenda

U proteklih 110 godina. Točno toliko u okrugloj obljetnici u 2018. puni - Veslački klub Jadran. O životu društva s Lipotice možete pročitati u knjizi ''Povijest veslanja u Zadru 1885. - 1997.”, objavljene prije ravno dva desetljeća, 1998., koju je pisao Čedo Škorić, i dovršio poznati novinar, publicist i povjesničar sporta Drago Marić, a sažetke pojedinih razdoblja prenio i klupski portal. Da ne ode u zaborav, u hvale vrijednoj knjizi je obrađena i cjelokupna povijest zadarskog veslanja u razdoblju od početka organiziranog veslanja 1885. do početka II. Svjetskog rata u kojem je nestala većina zadarskih veslačkih klubova, među kojima i veliki klub Diadora. Ta je u nizu sjajnih nastupa bila prvak Europe 1923. u osmercu, ali i osvajač brončanog odličja, također u osmercu, u Parizu 1924. na Olimpijskim igrama.

Mi se, pak, uz čestitku slavljeniku, koristeći naravno isti izvor, u kratkim crtama na tridesetak redaka, prisjećamo starta danas respektabilna kolektiva s Obale kneza Branimira. Dakle, 29. kolovoza 1908. Kosto Neumayer, u ime inicijativnog odbora, u kome su bili i Veljko Fabijanić i Antun Marchi, podnio je Dalmatinskom namjesništvu u Zadru molbu za osnivanje VK Jadran. Poštujući propise vremena, uz molbu je na odobrenje dostavio i pet primjeraka pravilnika, uz svaki se nalazio nacrt klupske zastave i odore, a klubu je rad odobren već 31. kolovoza, rješenjem broj 43098/1. Na osnivačkoj skupštini 20. rujna, prvi predsjednik dr. Josip Cortelazzo i tajnik odbornik Antun Danilo, ispred upravnog odbora javljaju Namjesništvu da se, kako pišu: “klub konstituirao na temelju već dostavljenog pravilnika”.

U prvu upravu uz predsjednika i tajnika birana su “sljedeća gospoda”: podpredsjednik Norbert Filaus, odbornici dr. Ivo Botteri, inž. Damjan Lučić - Roki i Kažimir Katalinić; časni sud: lučki kapetan Marko Niseteo, ravnatelj Tomo Brajković i prof. Stjepan Zakarija; revizori: Ivan Alujević i Ivo Perović. Zanimljiv je i sadržaj pravilnika koje su vlasti odobrile u kojima stoji: "Poslovni jezik je hrvatski. Sjedište kluba je u Zadru, a ime mu je Veslački klub Jadran”. Svečanom sjednicom Skupštine u Veslačkom domu na Branimirovoj obali, obilježio je okruglu 110 obljetnicu utemeljenja. Među velikim brojem članova kluba, bivših veslača i prijatelja svečanost je svojim dolaskom uveličao i Branko Dukić, gradonačelnik Zadra. Nakon intoniranja državne himne, odana je počast preminulim članovima kluba među kojima i nedavno preminulim Bruni Arasu, Srećku Pedišiću i Venceslavu Buči, potom je sve prisutne pozdravio Joško Matulić, predsjednik Jadrana, koji je u svom izlaganju o povijesti kluba istaknuo kako je veslanje zadarska tradicija, baš kao i košarka, bitno obilježje Zadrana.

Veslački klub Jadran danas je jedini baštinik duge tradicije organiziranog veslačkog sporta u Gradu, naglasio je kao i da je zadarsko veslanje dalo 18 olimpijaca i dvije olimpijske medalje, što dovoljno govori samo za sebe o veličini zadarskog veslanja u proteklih stotinu i nešto godina. Uz spominjanje svih zaslužnih u radu Jadrana u proteklih 110 ljeta posebno je istaknuo bivšeg predsjednika Matu Marlaisa, koji je pozdravljen velikim pljeskom, i trenera Romana Bajla, koji je u plejadi trenera ostavio najdublji, neizbrisiv pečat kao tvorac svih značajnih Jadranovih odličja i postao simbol struke i poštena, teška rada. Legendarni trener nije mogao prisustvovati svečanosti zbog zdravstvenih problema, a pozdravljen je velikim pljeskom uz želje za brzi oporavak i povratak u ZD hram veslanja. Naglasio je i da je krajem 1981., odricanjem i samodoprinosom naših sugrađana, Jadran dobio suvremeni dom u kojem djeluje i danas. Tada su, prilikom useljenja u novi Veslački dom članovi Jadrana izvisili skromni transparent na kojem je pisalo ''Hvala Zadrani!''.

U sljedećih četrdeset godina veslači Jadrana obilato su pak uzvratili postignutim uspjesima svojim sugrađanima na iskazanom povjerenju prilikom gradnje novog Doma. Izgradnja spomenutog objekta i profesionalizacija rada trenera bili su prekretnica u radu Jadrana, koji od tada do sada stalno napreduje u masovnosti i kvaliteti, kadra i djelovanja. Jadranovi veslači, pored osvajanja mnogih državnih i međunarodnih natjecanja, čak su pet puta za redom sudjelovali na olimpijskim igrama, a stvaranjem hrvatske države donesene su i mnoge medalje sa svjetskih i europskih prvenstava. Samo nastankom RH Jadranove posade osvojile su 98 puta naslove prvaka države, 54 druga, i 27 trećih mjesta. U osmercu seniora polučilo se 13 naslova prvaka Hrvatske, kod čega za redom deset puta. Veslači Jadrana, u četiri navrata uzastopno osvojili su naslove prvaka zemlje u sve tri kategorije osmerca u istoj sezoni, što nije uspjelo niti jednom klubu na Hrvatskom veslačkom prvenstvu - nikada. Branimir Vujević je kao član reprezentativnog osmerca na Olimpijskim igrama u Sydneyu 2000. ponio brončanu medalju, uz njega, Jadran je dao još sedam olimpijaca.

To su: Josip i Romano Bajlo, Marko Perinović, Danijel Bajlo, Marko Dragičević, Petar Milin i Dario Varga. Predsjednik Jadrana naglasio je također i kako je postignuto u radu Veslačkog kluba, a koje je na diku i ponos Gradu Zadru, ostvareno vlastitim trudom članova. O djelima i uspjesima Jadrana u 110 godina moglo bi se pričati još dugo, pa je u ime svih veslača i veslačica, klupske uprave, svih prijatelja Jadrana zahvalio svima koji su pomagali klub svih proteklih godina. Među njima se ističu Tankerska plovidba, Grad Zadar i Športska zajednica Grada Zadra. Na koncu, rekao je i da je možda najveći uspjeh Jadrana taj, pored onih sportskih, što klub okuplja mladež i stvara od njih zdrave osobe u svakom pogledu i polju njihova života.

Uslijedila je dodjela plaketa i zahvalnica za doprinos u radu kluba. Plakete su dobili: Grad Zadar, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatski veslački savez, Veslački savez Dalmacije, Športska zajednica Grada Zadra, Mato Marlais, Romano Bajlo, Bruno Aras posthumno, Zdravko Fain, Ivica Pinjatela Gordan Marinović, Klaudijo Stipčević, Zdenko Zrilić, Srećko Pedišić posthumno, Venceslav Buća posthumno, Radovan Dunatov i Božidar Kalmeta. Uz gradonačelnika Branka Dukića i pročelnika gradskog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo Darka Kasapa, među uzvanicima koji su održali pozdravne govore i uručili prigodne darove bili su u ime Hrvatskog veslačkog saveza: Dražen Crnogaća, predsjednik Vijeća klubova Hrvatskog veslačkog saveza, zatim Juraj Gamulin, predsjednik Veslačkog saveza Dalmacije, Marijan Klanac u ime Hrvatskog olimpijskog odbora, i glavni tajnik Josip Miočić, u ime Sportske zajednice Grada Zadra.Primarni cilj kluba je poticanje, razvijanje i unapređivanje veslačkog sporta i razvitka odgojnih, moralnih, etičkih i sportskih vrijednosti kod svojih članova bavljenjem sportom, a za svoje djelovanje Jadran je dobio mnoga prestižna priznanja, među njima i tri Nagrade Grada Zadra, Trofej Hrvatskog olimpijskog odbora, kao i najvišu državnu nagrada iz područja sporta 1998. - ''Franjo Bučar''...

Ustrajnost i kvaliteta

U svom je kratkom pozdravnog govoru poteštat naglasio kako je Grad Zadar oduvijek podupirao rad Veslačkog kluba Jadran, to će naravno i nadalje činiti, a na klubu i izvrsnim sportašima u “plavim” čamcima je samo da nastave raditi kvalitetno i ustrajno kao do sada. Među prijateljskim veslačkim klubovima nazočni su bili i splitski Gusar, kojega je zastupao trofejni veslač Nikša Skelin, šibenska Krka, splitski Mornar, Neretvanski gusar i Jelsa sa otoka Hvara. Nakon završetka svečanosti ugodno rođendansko druženje veslača, veslačica i poklonika veslanja se na Lipotici nastavilo uz prigodni domjenak.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano