Ove godine izlazit ćemo čak tri puta na birališta

Politička situacija na kraju 2018. godine pokazala je potpuni raspad nekad najveće oporbene stranke SDP-a, a osipanje zastupnika koji masovno prelaze u druge političke opcije ili pak trenutno ostaju nezavisni, podjednako prate i sve slabiji rezultati na anketama popularnosti.

Srećom za SDP u 2019. godini neće se održavati za njih najvažniji izbori - oni parlamentarni, no svejedno nova je godina po pitanju izbora itekako aktualna i tijekom nje održat će se čak tri različite vrste izbora.

Tako ćemo na birališta prvi put izaći za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske, zatim za članove vijeća nacionalne manjine i predstavnika nacionalne manjine u jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave te na koncu ćemo birati i novog predsjednika Republike Hrvatske.

Kolinda najizglednija

Kako se navodi na stranicama Državnog izbornog povjerenstva, izbori za članove u Europski parlament održavaju se tijekom posljednje godine petogodišnjeg mandata EU parlamenta u izbornom roku koji odredi Vijeće Europske unije. Posljednji izbori za članove u Europski parlament održani su 25. svibnja 2014. godine, te se očekuje da bi novi izbori trebali pasti negdje u to vrijeme ove godine.

Izbori za članove vijeća nacionalne manjine u jedinici lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave provode se u općinama, gradovima i županijama na čijem području pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5 % u ukupnom stanovništvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine te u jedinicama područne (regionalne) samouprave na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine.

Od tri izbora najzanimljiviji su svakako oni predsjednički, a nakon što je na prošlim izborima potukla bivšeg predsjednika Ivu Josipovića i kroz mandat prošla kao najpopularnija političarka u Hrvatskoj, Kolinda Grabar Kitarović ima vrlo izgledne šanse za osvajanje još jednog mandata. Kao protukandidati sa strane ljevice neko vrijeme spominjali su se istaknuti članovi sad već poluraspadnutog SDP-a Rajko Ostojić, Tonino Picula ili pak Zlatko Komadina, pa je čak u nekim kombinacijama bio ponovo i Josipović.

Vjerojatno svjesni slabih izgleda nabrojanih osoba, pogotovo Josipovića koji je izgubio i u vrijeme dok je imao prednost kao aktualni predsjednik, sve češće spominje se i bivši premijer Zoran Milanović kao mogući kandidat ljevice. Tu su zatim spomenuti i neki drugi mogući kandidati poput Ivana Vilibora Sinčića, Dalije Orešković, Bože Petrova, pa čak i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića. Dakako, radi se o pretpostavkama i potencijalnim, a ne sigurnim kandidatima.

EU parlament

Međutim, nedavne prve ankete o potencijalnim predsjedničkim izborima pokazale su kako bi aktualna predsjednica dobila 41 posto glasova, Zoran Milanović tek 18 posto, Dalija Orešković još manjih 11%, Sinčić 9%, a još skromniji su Božo Petrov sa 5,3 te Milan Bandić sa 4 posto. Jedini od političara koji je najavio svoju kandidaturu, rođeni Zadranin Marko Vučetić u ovoj anketi dobio je manje od jedan posto glasova.

Sasvim je razvidno iz ove prve ankete agencije Promocija puls, koju je odradila za jednu od nacionalnih televizija, kako aktualna predsjednica Kolinda Grabar Kitarović trenutno nema konkurenta koji bi mogao ugroziti njezin izbor za drugim mandat. No, do izbora je daleko, javno mijenje je vrlo kolebljivo i Grabar Kitarović, bez obzira na svoju popularnost i prve ankete, sigurno ne može već sad računati da se neće pojaviti kandidat koji će srušiti njezinu prednost. Jedini je problem što se taj kandidat ne nazire među spomenutima i vrlo je izvjesno da neka od najjačih imena - poput Zorana Milanovića neće niti riskirati još jednom postati gubitnikom, pogotovo dok mu ankete pokazuju ovoliko slab politički kapital.

Što se tiče izbora za Europski parlament, situacija je također ispitana kroz popularne ankete i pokazuje da HDZ nema velike konkurencije. Od ukupno 12 zastupničkih mjesta na koje Hrvatska može računati u EU parlamentu HDZ osvaja polovicu, nekad najjača oporbena stranka SDP dobiva tek dva mjesta, jednako kao i Živi Zid, dok ostala dva mjesta dijele Most i Amsterdamska koalicija. Obzirom na osipanje članstva posljednjih mjeseci i ogroman pad popularnosti, vrlo je upitno hoće li SDP moći računati i na ta dva mjesta, dok bi rast broja zastupnika opcije Milana Bandića mogao utjecati i na ove izbore. Samo je upitno hoće li Bandićeva opcija glasove uzimati podijeljenoj oporbi, HDZ-u ili pak od svakoga po malo.

U izborima za Europski parlament još su uvijek nepoznati faktor i nezavisni kandidati poput Dalije Orešković, Bojana Glavaševića ili čak suca Mislava Kolakušića koji je iskazao volju za političkim angažmanom. Obzirom na njihove političke stavove izgledno je kako bi glasove mogli uzimati s lijeve strane biračkog tijela, čime bi oporbene stranke poput SDP-a mogle dodatno oslabiti.

Osim što su izbori za članove vijeća nacionalne manjine i predstavnika nacionalne manjine već sami po sebi zanimljivi jedino manjinskom dijelu građana, očito i za tu manjinu ne znače puno, te obzirom na tradicionalno loš odaziv teško da ih možemo nazvati atraktivnim poput prije spomenutih. Za primjer, na prošlim izborima na području Zadarske županije na ove izbore izašao je, ovisno o nacionalnoj manjini, relativno mali broj birača. Za albanski nacionalnu manjinu izašlo je manje od 10 posto birača, za bošnjačku 17,05 posto ili njih 22, dok je za srpsku nacionalnu manjinu odaziv bio na skromnih 7,62 posto.


Ništa od dopisnog i elektronskog glasovanja

Obzirom na nedavno usvojenu mogućnost dopisnog i elektronskog glasovanja za Europski parlament, prema odluci Vijeća Europske unije, države članice mogu predvidjeti mogućnost takvog glasovanja. Odmah potom pojavila su se pitanja, između ostalih i nekih zastupnika u Hrvatskom saboru, hoće li građani na predstojećim izborima za EU parlament moći glasovati na nove načine.

Takvu mogućnost zasad je već odbio premijer Plenković, a i Državno izborno povjerenstvo poručilo je kako za to treba postojati preduvjet osiguranja pouzdanosti, tajnosti i zaštite osobnih podataka te elektronički izvadci iz popisa birača kao preduvjet. Na kraju su dodali kako će izbori biti provedeni u skladu s relevantnim izbornim zakonom koji će u vrijeme provedbe izbora biti na snazi - u prijevodu, ovaj put od elektronskog i dopisnog glasovanja neće biti ništa.

Komentari