Ministrica kulture knjižničarima obećala postizanje suglasja

Dan uoči prvog čitanja prijedloga Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti u Saboru, ministrica kulture dr. sc. Nina Obuljen Koržinek sudjelovala je na 43. skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Knjižničarima je pritom poručila da se nisu dobro razumjeli, te im obećala da će s njima postići suglasje oko novog Zakona do njegova drugog čitanja u Saboru.

"U obzir ćemo uzeti sve primjedbe i rasprave dok ne postignemo konsenzus koliko god vremena za to trebalo. Tek tada će prijedlog Zakona ići u drugo čitanje. Cilj nam je unaprijediti djelatnost i stvoriti okvir primjeren današnjem vremenu" - kazala je ministrica Obuljen Koržinek.

Članovi Hrvatskoga knjižničarskog društva nadaju se da je ovo početak konstruktivnog dijaloga s Ministarstvom kulture. Za rad na novom Zakonu ponudili su i svoje najbolje stručnjake.

"Od Ministarstva kulture sada ništa ne očekujemo, ali se nadamo. Trenutačni prijedlog Zakona smatramo štetnim za struku i razvoj cjelokupnog društva. Taj tekst ne prepoznaje suvremene funkcije knjižnica te njihovu važnost za slobodan pristup informacijama. Društvo će i dalje pažljivo pratiti situaciju te davati kritike, komentare i prijedloge" - kazala je dr. sc. Dunja Holcer, predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva.

U pogledu onoga što knjižničarska zajednica vidi kao potencijalni problem - "outsourcing" usluga školskih, visokoškolskih i sveučilišnih knjižnica na javne knjižnice temeljem ugovora, ministrica je istaknula primjere koje smatra lošim postojećim rješenjima, poput Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku, držeći da one moraju biti odvojene. Knjižničarska zajednica smatra da se upravo ovim prijedlogom Zakona takva loša praksa legalizira.

Društvo prijedlogu Zakona zamjera odbacivanje dostignutih standarda struke. Ministrica kulture pak govoreći o ravnateljima i djelatnicima hrvatskih knjižnica u budućnosti tvrdi kako će uvjeti za ta radna mjesta biti regulirani Pravilnikom o uvjetima i načinu stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci. Pritom je napomenula kako izbor ravnatelja knjižnice koji nije knjižničarske struke, treba biti iznimka, a ne pravilo.

Hrvatsko knjižničarsko društvo smatra da to nije dobro, jer za takve situacije postoje konkretna rješenja u vidu doškolovanja, a skeptično je i oko svrhe otvaranja privatnih knjižnica kao trgovačkih društava.

Knjižničari nisu zadovoljni time da će dosta toga što je sada određeno sadašnjim Zakonom o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, ubuduće biti definirano podzakonskim aktima.

Koliko je vrijedna uloga knjižnica, istaknuto je na okruglom stolu Knjižnice i ciljevi održivog razvoja UN Agende 2030. Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) vjeruje kako omogućavanje pristupa informacijama i znanju svima, uz pomoć informacijske i komunikacijske tehnologije, doprinosi održivom razvoju i kvaliteti života.

Ističući vrijednost knjižnica za društvo, predsjednica Saveza Gloria Pérez-Salmerón hrvatskim kolegama te predstavnicima vlasti poručila je putem video poruke kako se na knjižnice ne smije gledati kao na trošak, nego kao na ulaganje.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano