Djeca će učiti o novcu i poduzetništvu

Ovih dana obrazovna reforma krenula je konačno i službenim dokumentima, te su u srijedu 23. siječnja u Narodnim novinama objavljene odluke o donošenju 24 kurikuluma, s obećanjem ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak da će većina ostalih biti objavljena u roku tjedan dana.

Kako je kazala Divjak, kurikulumi bi trebali promijeniti dosadašnji princip učenja činjenica na pamet, odnosno bubanja, a način obrazovanja okrenuti prema kritičkom razmišljanju i radu na rješavanju problema.

Uz konkretne kurikulume za određene predmete poput stranih jezika, likovne ili glazbene kulture, prirode, biologije, geografije i slično, uvode se i međunastavni kurikulumi koji bi trebali biti svojevrsna škola za život. Radi se o međupredmetnim temama poduzetništva, načina učenja, održivog razvoja te uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Nema više natrag

Nakon što je objavljena većina odluka o donošenju kurikuluma, ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak istaknula je kako sada "više nema natrag".

"Danas su u Narodnim novinama objavljena 24 kurikuluma i za mene je to jako važan trenutak i možda najvažniji razlog zašto sam se upustila u pustolovinu da uđem u politiku i budem ministrica." - rekla je ministrica Divjak odgovarajući na pitanja novinara ispred Banskih dvora.

"Danas smo prešli Rubikon - više nema natrag." - istaknula je Divjak dodavši da se idući tjedan očekuje većina preostalih kurikuluma, odnosno još 13 ili 14 njih.

Ministrica je dodala kako svi kurikulumi moraju biti napravljeni tako da poštuju princip "manje bubetanja činjenica, a puno više kritičkog razmišljanja i rada na problemima" što vrijedi, dodala je, i za kurikulum povijesti. Što se tiče protivnika obrazovne reforme, navodi se u priopćenju Ministarstva, ministrica smatra da će ih i dalje biti, ali s njima treba razgovarati, sve raščistiti i svi moraju dati argumente.

U prvom valu u Narodnim novinama objavljene su odluke o donošenju kurikuluma za engleski, francuski, njemački, talijanski, latinski i grčki za osnovne škole i gimnazije, za likovnu kulturu za osnovne škole te likovnu umjetnost za gimnazije, glazbenu kulturu za osnovne škole te glazbenu umjetnost za gimnazije, tehničku kulturu za osnovne škole, prirodu i društvo za osnovne škole, prirodu za osnovne škole, biologiju za osnovne škole i gimnazije, geografiju za osnovne škole i gimnazije, matematiku za osnovne škole i gimnazije te za sociologiju, filozofiju, politiku i gospodarstvo, logiku i psihologiju za gimnazije.

Donesene su i odluke o četirima međupredmetnim kurikulumima za osnovne i srednje škole, a to su: Poduzetništvo, Učiti kako učiti, Održivi razvoj te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Za međupredmetne teme, ministrica Divjak ističe kako one po prvi put ulaze u naš obrazovni sustav i kako su izvrsno obrađene. Doduše, kako kaže ministrica, tek sad treba istraživati kako ih najbolje povezati s ostalim predmetima.

Poduzetništvo u školi

Svaki od spomenutih kurikuluma izuzetno je opširan, a za primjer možemo uzeti Kurikulum međupredmetne teme poduzetništvo za osnovne i srednje škole, u sklopu kojeg će učenici učiti, između ostalog, kako štedjeti novac, kako razumjeti kućni budžet ili primjerice kako napraviti nešto bolje od konkurencije ako će se baviti nekim biznisom.

Upravo je najzanimljivije učenje pravilnog korištenja novca, jer po ekonomskoj obrazovanosti stojimo vrlo loše i nužne su promjene ekonomskog obrazovanja već od malih nogu. Kako se navodi u kurikulumu, poduzetništvo nije samo vođenje privatnog biznisa, ono se provlači kroz svakodnevni obiteljski život i potiče svjesnost o cjelovitosti rada i razvija sposobnost iskorištavanja prilika.

"Odgajatelji, učitelji, nastavnici, stručni suradnici i ravnatelji svih odgojno-obrazovnih institucija podupiru stvaranje poticajnoga okružja za razvoj poduzetničke kompetencije. Pritom se podrazumijeva povezivanje škole s gospodarstvom, tržištem rada i lokalnom, odnosno regionalnom zajednicom s posebnim naglaskom na mentorski rad i iskustveno učenje. Osjećaj za inicijativu i poduzetništvo, tj. poduzetnička znanja, vještine i stavove, razvija se u ranim fazama socijalizacije od vrtićke dobi nadalje. Odgojno-obrazovni sustav stoga od najranije dobi osnažuje i potiče proces usvajanja poduzetničkog mišljenja i djelovanja." - navodi se u odluci.

U odgojno-obrazovnim ciljevima učenja i poučavanja ove teme učenik će, kako se navodi, razviti organizacijske i upravljačke sposobnosti - planiranje, provođenje planova, praćenje izvršenja, upravljanje vremenom, te sposobnost donošenja odluka, postavljanje ciljeva i prioriteta, rješavanja problema, timskog rada, vođenja i slično. Također će razumjeti ekonomsko okružje, razviti ekonomsku i financijsku pismenost, upoznati se s temeljnim ekonomskim konceptima - stvaranje nove vrijednosti i ponašati se društveno odgovorno. Dio ovog kurikuluma podrazumijeva da će učenik razviti upornost, pozitivan odnos prema radu i radne navike, razviti sposobnost samoprocjene i kritičkoga mišljenja, definiranja i rješavanja problema.

Uz dvije domene poduzetničkog promišljanja te poduzetničkog djelovanja, treća je domena ekonomske i financijske pismenosti, koja će učenicima omogućiti osnovno razumijevanje ekonomije i njezine primjene u svakodnevnom životu i odgovornog upravljanja novcem.

Na sličan način razvijeni su i ostali međupredmetni kurikulumi te se može reći kako se radi o dijelu obrazovanja kojim će se djeca pripremiti za život. Sastavni dijelovi odluka o donošenju kurikuluma su i sami kurikulumi, a kako se navodi u svakom od odluka - one stupaju na snagu osam dana od objave u Narodnim novinama te s primjenom započinju od školske godine 2019./2020.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano