Prva planinarska knjiga na svijetu dolazi iz Zadra i Nina!

Napokon, i neka...

Web Hrvatskog planinarskog saveza obogaćen je novim atraktivnim sadržajem, Interaktivnom planinarskom kartom Hrvatske, ista je dostupna na adresi karta.hps.hr, a može joj se pristupiti i sa stranica na domeni HPS-a koje sadrže podatke o hrvatskim vrhovima i planinarskim objektima.

Baza podataka

Njezina je namjena olakšati planinarima planiranje izleta prikazom planinarskih putova i kuća o kojima se brine HPS. Zamisao o takvoj karti na webu HPS-a postojala je već dugo, no preduvjet za ostvarenje zamisli bilo je prikupljanje i sistematiziranje obilja podataka o planinarskim putovima, planinarskim kućama i vrhovima. Interaktivni zemljovid rabi i povezuje podatke koje prikupljaju i obrađuju Komisija za planinarske putove HPS-a, Komisija za planinarske objekte HPS-a i Komisija za promidžbu i izdavačku djelatnost HPS-a, pa su prikazani podaci vjerodostojni. Važno je istaknuti da su na karti prikazani samo oni objekti koji se vode u HPS-ovim službenim registrima i bazama podataka.

Registar planinarskih putova i Interaktivna planinarska karta Hrvatske sadrže više od 1100 putova te više od 1000 raznovrsnih objekata i lokacija (planinarski domovi, kuće i skloništa, vrhovi, slapovi, jezera...). Korisnik s kartom komunicira pomoću ikona koje se nalaze na njezinoj lijevoj i desnoj strani. Klikom na ikonu "Pomoć" prikazuje se podrobna uputa za uporabu karte, nakon klika na odabrani prikazani planinarski put, kuću ili vrh pojavit će se oblačić s dodatnim informacijama o tom objektu, klikom na “Više informacija” u oblačiću se otvara HPS-ova web stranica s podrobnim podacima. Posebno je zanimljiva mogućnost prikaza različitih kartografskih podloga. Kao osnovna odabran je OpenStreetMap.

Ona sadrži mnogo planinarima korisnih pojedinosti, a korisnik može odabrati i desetak drugih dostupnih podloga, među kojima i karte TK25 Državne geodetske uprave, Googleove karte ili satelitske snimke terena. Interaktivnu planinarsku kartu Hrvatske izradio je suradnik Komisije za planinarske putove, nositelj zlatnog znaka HPS-s, planinarski vodič, markacist i član Uredničkog odbora Hrvatskog planinara prof. dr. sc. Darko Grundler, posebno treba istaknuti činjenicu da je riječ o volonterskom doprinosu, a pogotovo kad se ima u vidu da Interaktivna planinarska karta sadrži oko 1500 redaka vrlo kompliciranoga programskoga koda i da je naročito obiman posao bilo “čišćenje” nedovoljno uredno snimljenih GPS tragova. Prof. Grundler planinarima je već dobro poznat kao autor bibliografije Hrvatskog planinara i autor raznovrsnih bliskih članaka. Podaci o hrvatskim planinama sada su mnogo dostupniji svakome tko ima vezu s internetom, bilo putem računala, tableta ili mobitela. Planinarima koji vole istraživati i služiti se suvremenom tehnologijom ona će pružiti sasvim nove mogućnosti za planiranje izleta, a nema dvojbe da će se novim tehnološkom rješenjem na webu HPS-a rado služiti i planinari iz susjednih, ali i iz udaljenih zemalja, koji sve češće posjećuju naše planine, poručili su iz HPS-a. U Zadru i Ninu se pak održao i međunarodni znanstveni skup “Petar Zoranić i hrvatska kultura”.

Pod “kapom” Društva hrvatskih književnika, Sveučilišta u Zadru i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, sudjelovali su stručnjaci iz različitih znanstvenih disciplina, prenoseći saznanja o različitim aspektima Zoranićeva djela, Zoranićevom životu, tiskarstvu i knjižarstvu u 16. stoljeću, a bila je također predstavljena i uloga Petra Zoranića unutar hrvatskog i svjetskog planinarstva. U izlaganju Alana Čaplara predstavljena su planinarska obilježja Zoranićevog djela i činjenica da je upravo Zoranić ostavio prvi pisani trag o kretanju po hrvatskim planinama iz planinarskih motiva.

Roman “Planine“ napisan 1536., smatra se ujedno i prvom planinarskom knjigom na svijetu, budući da je napisan 19 godina prije knjige Contrada Gessnera o planini Pilatus (1555.). Posebno zanimanje sudionika skupa izazvao je dio izlaganja o imenovanju Vrha Petra Zoranića 1973., potkrijepljen originalnim dokumentima o imenovanju dotad bezimenog velebitskog vrha, kao i dio izlaganja o pronalasku dosad najstarije poznatog zapisa o knjizi “Planine“, iz kojeg je vidljivo kako je danas jedini poznati originalni primjerak 1854. otkupljen u Dalmaciji kao dio građe u formiranju “Narodnog muzeuma“.

Imena vrhova

Na znanstvenom skupu stručnjaci iz Zadra, Nina, Zagreba, Splita, Gospića, Rijeke i Mostara iznijeli je niz zanimljivih znanstvenih i stručnih izlaganja, a svi radovi - otkrivaju na web stranici HPS-a - bit će sabrani i tiskani u zborniku radova. S planinarskog gledišta bilo je vrlo zanimljivo i sadržajno izlaganje Ivice Mataije iz Državnog arhiva u Gospiću o imenovanju velebitskih vrhova…

Komentari