PAKLENICA: Ljudi pauci zauzeli nacionalni park...

Top rope, zamke, friendovi, zaglavci, klinovi, sidrišta, hvatišta...

Tko barem nešto zna o adrenalinskim sportovima, zna kome i čemu služe nabrojanih osam pojmova. Dakle, u pitanju je oprema, tek mali dio onoga što kao neizostavnu sastavnicu koriste slobodni penjači, prilično masovna skupina sportskog alpinizma. Nekad su nosili i dodatak - ekstremna, no danas su posve uobičajena ekipa koju se u bilo koje godišnje doba, ali najčešće tijekom proljeća i ljeta, može susresti u podnožju i na vrhovima niza uzvisina. Uglavnom, brda i planina. Među njima, Nacionalni park Paklenica je najznačajniji hrvatski penjački centar, poznat i izvan granica RH.

Trenutno na tom penjalištu, koje se odlikuje vapnenačkom građom, postoji oko 500 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina, ocjene od 3 do 8b+, pa svaki penjač, i penjačica, ističu tamošnji domaćini i dobri poznavatelji “free climbing” prilika, može pronaći ponešto za svoj užitak. Najveći broj kratkih sportskih smjerova nalazi se u Klancima, najužem dijelu kanjona Velika Paklenica, koji su zbog laganog pristupa pogodni i penjačima s malom djecom, a za penjanje u zimskim mjesecima posebno je zanimljiv i pogodan sektor Crljenica.

Netom prošla 2018. i nedavno startala 2019. obljetničarske su u nekoliko područja vezanih uz aktivnost ljubitelja prirodnih uzvisina i poklonika slobodnog penjanja Donatova metropolisa i okružja. Minula godina kao 80. od prvih početaka penjanja u NP Paklenica, aktuana kao 110. od rođenja Dragutina Brahma, člana AO HPD Velebit, tragično stradalog 1938. pri prvom pokušaju uspona na Anića kuk, po kome se i naziva prvi smjer - Brahmov smjer - ispenjan u Nacionalnom parku Paklenica.

Dva desetljeća iza, 1959. u Paklenici je po prvi put održan prvosvibanjski skup alpinista, izrastao u pravi sportski spektakl - koncem travnja - 26.-28.4. - odvija se jubilarni 20. po redu Međunarodni susret penjača - a kroz 2019. obilježavamo i 70. obljetnicu proglašenja NP Paklenica, 40. HGSS Stanice Zadar, kao i 120 godina planinarstva u Zadru i rođendan PD Paklenica. Tim povodom u nastavcima se na našim stranicama prisjećamo nekih bitnih ili makar zanimljivih trenutaka iz povijesti penjanja u NP Paklenica, s izložbe priređene u povodu sedam desetljeća penjanja u Paklenici, a koju je JU NP Paklenica predstavila uz pomoć i potporu HPS-a, Zavičajnog muzeja Ogulin - zbirka alpinistički postav i Stanislava Gilića, uz digitalni tisak Astroida d.o.o. i grafičku pripremu Tomislava Nežmaha…


PLANINAR I TEKSTOPISAC

Dragutin Brahm (Zagreb, 26. kolovoza 1909. – Starigrad 27. lipnja 1938.) bio je hrvatski planinar, koji je poginuo u pokušaju penjanja na najvišu hrvatsku stijenu, Anića kuk (712 m) u području NP Paklenica, i tako postao prva smrtno stradala osoba u povijesti hrvatskog planinarstva. Na drugu obljetincu njegove tragične smrti Marijan Dragman i Drago Brezovečki uspjeli su se popeti po stijeni i rutu su nazvali u čast Brahma. U pitanju je svestrana osoba, ne samo ljubitelj uzvisina, nego uz ostalo - glazbenik, nakladnik, skladatelj, tekstopisac, slikar, alpinist, skijaš, stolni tenisač - i poezije, autor je popularne skladbe koja ulazi u red najlomiljenjih pjesama posvećenih glavnom gradu RH:

Moj Zagreb, tak imam te rad

Sa ničim na svijetu te mjenjal ja nebi,

moj Zagreb, tak imam te rad.

Svoj dom i veselje sam nasel vu tebi,

za mene najljepši si grad.

Vse vugle ti poznam, vse vulice znam,

vu tebi sam sretan i nikad sam.

Pa gdi god bum u svijetu, ja popeval bum rad,

tu malu popevku poslušaj sad:

Ti, ti najdraži si mi, pa kaj god v tebi

to v sreći živi.

I puce i dečki i tičeki svi, tak slatko

vu tebi nas KAJ zvoni.

Vse kaptolske hiže i na njem sve cirkve,

se blješče v sunčeku sad.

Al najljepse ipak to jesu starine,

kaj ima ih nas Gornji grad.

I Sava se cakli i potoki svi,

a z Gornjega grada pak CINKUŠ zvoni,

pa kad buš ti Zagreb me trebal il zval,

svoj život i srce za tebe bum dal.

Ti, najljepši si mi,

najljepša popevka življenja si ti.

Vu mojemu srcu najljepši si grad,

moj Zagreb, tak imam te rad...

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano