Žene, ne dajte se maltretirati

Nasilje je neprihvatljivo, treba ga prijaviti i o njemu treba govoriti. Najgori je međugeneracijski krug nasilja koji se vrti u velikom broju obitelji, gdje se s generacije na generaciju nasilje smatra stilom života, a ne nečim što je neprihvatljivo.- Milanka Opačić

Tri ubijene žene i jedna teško ranjena - crna je to statistika koja je 2004. godine potaknula Hrvatski Sabor da 22. rujna proglasi Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama. Naime, tog dana, pet godina ranije tijekom brakorazvodne parnice na zagrebačkom Općinskom sudu Mato Oraškić ubio je suprugu Gordanu Oraškić, sutkinju Ljiljanu Hvalec i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić te ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

Predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin na ovogodišnju, 15. obljetnicu stravičnog čina je istaknuo: “Stradala je stranka koja je došla pred sud tražiti svoju pravdu, odvjetnica koja je zastupala tu ženu, sutkinja koja je sudila u tom predmetu i stradala je osoba koja i danas nosi traumu tog događaja, službenica suda. Vrijeme koje je proteklo, ne donosi zaborav i olakšanje već još veći osjećaj strave i brutalnosti.”

Svakodnevna izloženost

Tim povodom, i ove godine mjesto zločina je posjetila i potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić koja je položila vijenac i zapalila svijeću u znak sjećanja na tri žene.

"Nasilje je neprihvatljivo, treba ga prijaviti i o njemu treba govoriti. Najgori je međugeneracijski krug nasilja koji se vrti u velikom broju obitelji, gdje se s generacije na generaciju nasilje smatra stilom života, a ne nečim što je neprihvatljivo. Ukoliko svaki naš javni istup potakne neku od žena da ne trpi nasilje i da se javi policiji te prekine pakao, nešto smo učinili i možda smo jednu osobu spasili.” - naglasila je Opačić. Po kojoj bi u tome trebao pomoći i Građanski odgoj u škola.

No dok se svijest i odgoj ne promijene, žene su svakodnevno izložene fizičkom, psihičkom i seksualnom nasilju.

Zabrinjavajući je podatak kako se u Hrvatskoj nasilje nad ženama najčešće događa u obiteljskoj zajednici. Što je paradoks jer bi obitelj trebala značiti sigurno mjesto. Premda postoje i slučajevi nasilja supruge nad suprugom, ipak je veći broj slučajeva u kojima je žena žrtva, bilo da ju zlostavlja bračni ili izvanbračni suprug ili pak bivši suprug ili partner.

Svaki oblik zlostavljanja žena oštro je osudio i gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta: “Ježim se na samu pomisao nasilja nad ženama. Grad Zadar pomaže Udrugu Duga sa 400.000 kuna godišnje. U okviru toga je i sigurna kuća koja je nažalost puna tijekom cijele godine. Grad će Zadar nastaviti pomagati u budućnosti, a vjerojatno ćemo i povećati sredstva za zaštitu žena koje su izloženu brutalnom nasilju.” - najavio je Kalmeta.

Iz udruga koje se bave zaštitom i promicanjem ženskih prava ističu kako žene trpe još jedan oblik nasilja, a to je ekonomski. U slučaju razvoda ili prekida veze gube sve, je žive u kuću suprugove obitelji čiji vlasnici su njegovi roditelji te se ne smatra bračnom stečevinom. Uz to se je veći broj muškaraca ovisnih o klađenju, te svu zaradu, svoju i ženinu, ulažu u svoje poroke, a često su im za vratom i kamatari.

Ljubomora

Svjetske statistike pokazuju da žene nasilje trpe godinama prije nego ga prijave. Prosjek je sedam godina. Najčešće ga prijave kad ih na to nagovor djeca ili strah za život djece. U Hrvatskoj postoji 19 skloništa za žene, a u prosjeku godišnje imamo između 40 i 50 pokušaja ubojstva žena od strane sadašnjih i bivših partnera, pokazuje to nacionalna statistika. Na stručnom skupu koji su organizirali Ministarstvo pravosuđa i Nacionalni tim za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji povodom Nacionalnog dana, izneseno je kako se nasilje nad ženama, ubojstva i pokušaji ubojstva najčešće se događaju u starosnoj populaciji između 30 i 50 godina te ih je više u ruralnim sredinama. Većina počinitelja obiteljskog nasilja ima srednjoškolsko obrazovanje, a najčešći razlozi obiteljskog nasilja su i dalje verbalni i fizički sukobi, ljubomora ili otkriće da partner/ica ima ljubavnika ili ljubavnicu, kao i najava razvoda ili prekida veze, a u 25 posto slučajeva nasilnici su bili i alkoholizirani.

Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova pokazuje da je od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, prekršajno je prijavljeno 16.564 osoba, što je za 7,9 posto manje u odnosu na prethodnu godinu. A prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u prvih šest mjeseci 2014. godine prema Zakonu o zaštiti nasilja u obitelji, zbog prekršaja počinjenog nasiljem u obitelji prekršajno je prijavljeno 6856 osoba, 5350 muškaraca i 1506 žena. Najčešći počinitelji nasilničkog ponašanja u obitelji bili su: u 1609 slučajeva suprug nad suprugom, u 460 slučajeva izvanbračni partner, u 225 slučajeva bivši partner, u 310 slučaja otac nad sinom, u 381 slučajeva supruga nad suprugom, u 623 slučaja sin nad majkom, u 566 slučajeva otac nad kćerkom.

Na području Zadarske županije, tijekom 2013. godine zabilježena su četiri kaznena djela ubojstva i isto toliko kaznenih djela ubojstva i teških ubojstava u pokušaju, žrtve ubojstava bile su žene.

Strah žena

Zabilježeni slučajevi nasilja nad ženama samo su vrh ledenog brijega, jer na jedan prijavljeni slučaj dolazi čak 10 neprijavljenih. Pokazuju to podaci internetske stranice www.sigurnomjesto.hr, na kojoj zlostavljanje žene i muškarci mogu dobiti savjete gdje i kome se obratiti za pomoć u cijeloj Hrvatskoj.

Kao razlog neprijavljivanja nasilja navode.:

-strah od počinitelja

-dugi sudski procesi

-niske kazne za počinitelje

-nepovjerenje u nadležne institucije

-strah da im nitko neće vjerovati

-strah da će ih se okriviti za preživljeno iskustvo

-osjećaj krivnje i odgovornosti

-u većini slučajeva počinitelji su žrtvi poznate i/ili bliske osobe što dodatno otežava donošenje odluke o prijavi nasilja.

Pomoć u Zadru

Žene izložene nasilju pomoć mogu potražiti i u Zadru, pružit će im je DUGA Udruga za pomoć ženi i djetetu, koja djeluje na adresi: Ivana Gundulića 2D, 23000 Zadar, možete im se javiti i preko telefona 023/332-059 (ponedjeljkom, srijedom i petkom, od 18,00 do 20,00 sati), faxa 023/332-059 i E-maila duga.zd@zd.t-com.hr, udruga.duga@optinet.hr te posjetiti internetsku stranicu www.duga-zadar.hr.

“Dosadašnji rad se prvenstveno odnosio na psihološku i pravnu pomoć te informiranje putem SOS telefona, te kroz individualne razgovore s korisnicima u savjetovalištu, na njihov zahtjev. U skloništu za žrtve nasilja u obitelji, Mala kuća pružaju se osnovne egzistencijalne potrebe, te tretmanski rad različitih stručnjaka, naglasak je na formiranju grupa samopomoći ugroženih skupina.U Savjetovalištu je moguće dobiti pomoć u učenju i organizaciji slobodnog vremena djeci iz rizičnih obitelji. Smještaj u skloništu može se osigurati posredstvom Centra za socijalnu skrb i policije.” - objašnjavaju iz Duge.

Komentari