Zaustavite ovrhe lihvarskih kredita Raiffeisen zadruga

-Šutnja administracije je prestrašna, jer dok oni šute, ljudi se ubijaju, obitelji stradavaju, imamo sve više bolesnih i ugroženih, jer ljudi pod takvim pritiskom lihvarskih kredita ne mogu normalno živjeti i funkcionirati. - saborska zastupnica Nansi Tireli

Prošlog tjedna u Zagrebu je ispred sjedišta Državnog odvjetništva RH održan prosvjed skupine građana, u teškoj gospodarskoj situaciji i uz sve više prosvjeda raznih građanskih skupina, od branitelja do sindikalaca i drugih, poprilično nezamijećen u hrvatskoj javnosti. No, radi se o potencijalno velikom broju građana koje je ova skupina predstavljala pred Državnim odvjetništvom, a prema nekim procjenama radi se o preko 20.000 hrvatskih obitelji, koje su se našle u mreži ilegalnih lihvarskih kredita i koji ubrzano ovrhama gube svoje kuće.

Lihvarski krediti

Pored velikog broja građana koji su oštećeni bankarskim malverzacijama u kreditnom ludilu sa švicarskim francima, a kojima država ipak pomaže na određeni način, pomalo nezamijećeno već desetak godina traje grčevita borba više od 20.000 žrtava i njihovih obitelji koji su nasjeli na lihvarske i nelegalne kredite austrijskih zadruga, lažno predstavljanih pod imenom ugledne bankarske kuće Raiffeisenbank Austrija.

Čak trećina njih, prema neslužbenim procjenama, dosad je već izgubila svoje nekretnine u ovrhama, ostali žive u strahu, razbolijevaju se i pod stalnim su stresom, a dio njih nažalost je već zbog toga počinio i suicid.

Radi se o sumnjivim kreditima koji su se nudili na stupovima javne rasvjete, zidovima ili na autobusnim stajalištima, a koje su ljudi podizali u godinama prije globalne krize vjerujući kako se ipak radi o legalnim kreditima. Kredite su nudile austrijske zadruge koje nisu registrirane u Hrvatskoj niti ovdje legalno posluju, namjerno osnovane pod imenom ugledne Raiffeisen banke kako bi zavarale klijente da se radi o normalnom kreditu.

Još kad su takve ugovore ovjeravali hrvatski javni bilježnici, svaka bi sumnja u eventualnu prijevaru nestajala. No, već pri isplati moglo se vidjeti da nešto nije u redu, jer bi većina prevarenih dobila tek dio kreditnih sredstava, a ostatak su zadržavali tzv. posrednici.

U godinama nakon potpisivanja ugovora mijenjale su se kamate, rate su rasle i kao u klasičnim lihvarskim posudbama građanima je postajalo nemoguće otplaćivati kredit.

Kako su potpisani ugovori ovjereni kod javnih bilježnika, ujedno bili ovršna isprava, dobar dio njih završio je pod ovrhom, a kuće i nekretnine koje su založili brzo bi bile prodane na ovrhama i to bi ih najčešće kupovali isti ljudi s kojima su kredit i ugovarali.

U međuvremenu protiv stotinjak osoba u uskom krugu ovih prijevara podignute su stotine kaznenih prijava, zahtijeva se zaustavljanje ovrha, no od nadležnih službi nitko ne reagira. Za oko 20-ak zadruga poput primjerice Raiffeisen St. Stefan zadruge, koja koristi isti logo i oznake kao i poznata Raiffeisen banka, u Austriji se već neko vrijeme vodi istrage, jer su iste prevarile, ne samo hrvatskih, već i austrijskih građana.

Žrtve sumnjaju, a podnesene su i kaznene prijave protiv 50-ak posrednika koje su zadruge slale u Hrvatsku kako bi vrbovali klijente, kao i 15-ak javnih bilježnika, otprilike toliko odvjetnika te nekolicine ovršnih sudaca na koje također sumnjaju da su dio organizirane skupine.

Zadarske žrtve

Da među pogođenima ima i veliki broj građana sa zadarskog područja potvrdila nam je i jedna od žrtava iz Zadra, koja je ovakav kredit za obnovu apartmana uzela još davne 2005. godine i do dana današnjeg, uz sve plaćene rate, još uvijek duguje više nego li je bila isplaćena vrijednost kredita.

U strahu od ovrhe i problema zbog izlaska u javnost, potresnu je priču uvjetovala zaštitom identiteta. Nakon što smo je uvjerili da će joj identitet ostati zaštićen, ispričala nam je svoju stravičnu priču o kreditu koji je postao noćna mora za cijelu njezinu obitelj, ali i priču nekoliko slučajeva Zadrana koji su već izgubili svoje kuće, kronično oboljeli od svakodnevnog stresa ili su čak odlučili dići ruku na sebe.

-Na ovakav sam se kredit odlučila kako bi uredila obiteljsku kuću, a u to se vrijeme nenamjenski kredit o normalnim bankama jako teško dobivao. Dobila sam preporuku i broj telefona, kako se nazvao, bankarskog posrednika koji je sobom doveo i službenog procjenitelja. Pogledali su kuću, svidjelo im se što se nalazi uz obalu i rekli mi da će kredit biti odobren. Sljedeće je bilo odlazak u Austriju, potpisivanje ugovora i opet u Hrvatskoj ovjera ugovora, a zatim su nam u Austriji isplatili dio ugovorenog iznosa. Dio iznosa od oko 10 posto, uz još oko pet posto za naknade, su zadržali kao proviziju za posrednika, a još smo dobro i prošli jer većina koje znam dobila bi tek dvije trećine sredstava. - ispričala nam je ova Zadranka.

Nakon kratkog vremena počeli su problemi, rata se mijenjala, kamate su počele rasti, a uveli su im i plaćanje dodatnog osiguranja. Priznaje i kako se poprilično zaletjela s ugovorenim iznosom i ratom koja je postala prevelika za otplatu, pa su dogovorno s posrednikom plaćali u više rata tijekom mjeseca. U jednom trenutku kasnili su dvije mjesečne rate, nakon čega je aktivirana ovrha i da nisu u posljednji tren uspjeli sakupiti novac, izgubili bi kuću. Posljednjih nekoliko godina žive s kreditom kao osnovnim problemom, ako nemaju za osnovne potrebe, za ratu moraju skupiti jer zabilježba i ovrha nisu povučene, već im stoje svakodnevno kao mač iznad glave. Najgore do svega je što su ugovori lihvarski i što još niti nakon toliko godina redovnog plaćanja, još uvijek duguju više nego li su podigli i noćnoj mori ne vide kraj.

Da je među ogromnim brojem građana s ovakvim kreditima i daleko težih slučajeva potvrđuje i saborska zastupnica Nansi Tireli, jedna od rijetkih koja se angažirala oko rješavanja ovog problema i zajedno s udrugom STOPbank nastoji ubrzano pokrenuti rješavanje ovog problema.

-Činjenica jest da je kod nas sve izuzetno sporo i dok institucije istražuju, ljudi stradavaju i već je bilo puno suicida korisnika ovih kredita. No, i bez tih najgorih slučajeva, radi se o golemom broju ljudi kojima je život uništen, jer ako pomnožite tih 20.000 korisnika s brojem članova njihovih obitelji, radi se o najmanje 80.000 građana čiji se život pretvorio u pakao. Austrijsko državno odvjetništvo ovu priču ozbiljno istražuje, što je razumljivo jer se radi i o njihovim građanima, ali i o njihovim zadrugama. S druge strane kod nas je jako puno ljudi podnijelo kaznene prijave DORH-u i policiji posljednjih nekoliko godina, a da nitko od njih još nije dobio službeni odgovor. Te prijave nisu podnesene protiv nepoznatih ljudi, to su posrednici imenom i prezimenom, javni bilježnici koji su to ovjeravali i suci koji te nekretnine vrlo brzo ovršuju. U međuvremenu ubrzano se provode ovrhe nad nekretninama tih ljudi, što je i mene osobno navelo da se angažiram i da od nadležnih službi tražim akciju. Mi tražimo prvenstveno od Ministarstva pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva financija da stave moratorij na ovrhe dok se ne istraži jesu li ti krediti ilegalni i lihvarski. Dakle, ako nešto i istražuju svih ovih godina na osnovu tih kaznenih prijava, za što nam još nisu poslali nikakav odgovor, neka onda barem zaustave užasne posljedice potencijalnog kriminalnog djela, jer se radi mahom o vrlo atraktivnim nekretninama na obali. Te kuće se prodaju nevjerojatno brzim ovrhama, a zatim mijenjaju vlasnike i nekoliko puta i zato na te ovrhe pod hitno treba staviti moratorij. - upozorila je Tireli.

Taoci vremena

-Mi smo svi taoci vremena, jer ako institucije imaju kaznene prijave, oni moraju djelovati promptno. S jedne strane ljude se stavlja u zatvor da ne ponove kazneno djelo, blokira im se imovina, a s druge strane u ovom slučaju, gdje su pogođene desetine tisuća građana, država ne radi ništa i time dozvoljavamo da iste stvari rade i dalje. Šutnja administracije je prestrašna, jer dok oni šute, ljudi se ubijaju, obitelji stradavaju, imamo sve više bolesnih i ugroženih, jer ljudi pod takvim pritiskom lihvarskih kredita ne mogu normalno živjeti i funkcionirati. Da ne govorimo o kriminalu i svemu što je iza njega, no taj kriminal neka se istražuje, ali u međuvremenu neka zaustave ovrhe. - kaže saborska zastupnica i dodaje kako nitko od tih ljudi ne traži da im se oprosti dug.

Dakle ljudi su svjesni da kredit postoji, plaćat će svoje rate i spremni su vraćati dug, ali ne uz lihvarske kamate zbog kojih su neprestano sve više dužni, bez obzira koliko dosad isplatili i svakako ne pod prijetnjom ubrzanih ovrha kojima i za jednu do dvije neplaćene rate ostanu bez kuće.

Problem se također javlja i zbog neprijavljenog prenošenja novca preko hrvatsko-austrijske granice jer su se isplate vršile u Austriji, no nisu svi uzimali novac i prenosili ga preko granice nedozvoljeno. Dobar dio njih je ta sredstva prebacili preko austrijskih banaka, na HNB-u su prijavili tranzit novca i preko banaka u Hrvatskoj još uvijek plaćaju anuitete.

Slučajeva ima različitih, no zajedničko im je da su svi potpisali ugovore koji imaju obilježja prijevare i lihvarskog kredita, a da nitko od državnih organa ne poduzima ništa. Istovremeno kad po takvim sumnjivim ugovorima treba reagirati ovrhom, sustav radi savršeno i u odnosu na druge ovrhe, izuzetno brzo ih provode i ljudi u nekoliko dana ostaju bez kuća. Dok hrvatske službe već godinama nisu pokrenule ništa, usprkos stotinama prijava, koje su između ostalog podnošene i u Zadru, policiji i državnom odvjetništvu, Austrija na kriminalnoj istrazi radi punom parom.

-U Austriji se također proširuje istraga jer je udruga STOP bank proslijedila dokumentaciju putem atašea Andreasa Pitchlera, i tu je veliki broj austrijskih građana u istom problemu. Mi smo članica Europske unije i zar ne bi bilo normalno da naše i austrijsko pravosuđe zajedno surađuju u korist građana obaju zemalja. Ono što je zabrinjavajuće u cijeloj priči da imamo ljude koji su umiješani u cijelu priču, primjerice ovlaštenog prevoditelja jedne od tih zadruga, koji je najčešći kupac ovršenih nekretnina ili supruge ovršnog suca koji provodi te ovrhe, a koja posreduje u njihovoj kupoprodaji. Dakle čitava jedna mreža ljudi koji sudjeluju u cijeloj priči, od javnih bilježnika i posrednika, sve do sudaca i to država treba što prije istražiti. - upozorava Tireli.

Zbog ovih problema početkom godine održali su se brojni sastanci oštećenih korisnika kredita, između ostalih i u Biogradu, a kako saznajemo na njemu se pojavilo više od stotinu ljudi, ponajviše iz Zadra i okolice. Ovih dana dogovara se novi sastanak, koji bi se također trebao održati u Biogradu, a o nastavku cijele priče i eventualnom rješenju ove nevjerojatne situacije u kojoj se nalaze deseci tisuća građana pisati ćemo i u sljedećim brojevima Narodnog lista.


Veza s RBA

Iako se čini nevjerojatnim da poznata Raiffeisen bank Austria koja u Hrvatskoj ima svoje podružnice može biti povezana s navodno lažnim kreditnim zadrugama u Austriji, a još je nevjerojatnije da te zadruge nose njihovo ime i istovjetni logo. No, ako je suditi prema priopćenju RBA banke, oni sa zadrugama i njihovim kreditima nemaju nikakve poveznice.

Nansi Tireli pak kaže kako se veza poznate banke i lažnih kreditnih zadruga ipak istražuje i u Austriji, a sve bi trebalo biti jasnije nakon što austrijske službe odrade svoj posao.


Komentari