POLA IZA NAS: Došao nam i srpanj, srpen, japovščak...

Pola godine je iza nas...

Ušli smo u ljetni mjesec koji je slavensko ime dobio po poljodjelskom, ratarskom oruđu srpu, konkretno zbog žetve koja se upravo njime u tom mjesecu obavlja.

Sličan naziv neki narodi rabe za hrvatski kolovoz (češki: srpen; poljski: sierpień), dok među tradicionalnim slovenskim nazivima za mjesece postoji mali srpan (hrvatski srpanj) i veliki srpan (hrvatski kolovoz). U pojedinim hrvatskim krajevima za ovaj su se mjesec rabili i nazivi: srpen, mali srpen i jakopovščak (po blagdanu sv. Jakova Starijeg, apostola, 25. srpnja)

Latinsko ime Iulius dobio je nakon reforme Rimskog kalendara, kad je Quintilis (peti mjesec) nazvan po imenu Julija Cezara, koji se rodio tog po redu sedmog mjeseca.

Tih 31 dan bili su nerijetko tema i pučkih meteo-prognozera koji su svoja predviđanja radi lakšeg prepoznavanja i zapamćivanja označavali i pridjeljivali vjerskim blagdanima ili spomendanima svetaca i svetica u kalendaru, "svetim danima".

Usmjereni prema važnosti blagdana ili prema raširenosti štovanja pojedinog svetca u određenim regijama napose se u HR krajevima među našim "didama i babama" često koristilo desetak izreka: Petar peče, Ilija žeže. (sv. Petar 29.6., sv. Ilija 20.7.).

Sveti Ilija Gromovnik. (prema Biblijskoj predaji o kazni kralja Ahaba dugotrajnom sušom i o uznesenju na nebo u vatrenim kolima s "ognjenim" konjima, ali i zbog nevremena s munjama i gromovima koje u to doba godine posebno pogađaj sjeverni dio Europe, staroj postojbini Slavena).

Ilijina kiša ne nosi berićeta. (U južnijim podnebljima nevrijeme s grmljavinom u ovo doba je rjeđe, pa se smatra da kiša o sv. Iliji ne donosi koristi.).

Ilija ne sme za svoj god znati. (kao i prethodna).

Kad Margareta i Jakop dođu, rijetko kad bez kiše prođu. (sv. Margareta 13.7., sv. Jakov 25.7.).

Margarete grom i munje prijete. Magdalena plačljiva je žena. (22.7.)

Jakob kuri, Ana žari. (25. i 26.7.)

O Jakobu pšenica zori ili zgori.

Kiša na dan Pohođenja Marije skoro 40 dana traje. (2.7.)

Margareta mora lepa biti, onda bomo siti i napiti. (13.7.)

Ako je Aleksij sparan i suh, za zimu pripremi topao kožuh (17.7.)

Kiša Magdalene više kiša za sobom pokrene. (22.7.)

Ako na Jakopa kiša pada, oštra zima zavlada. (25.7.)

Sveti Jakov palentu miša. (U Dalmaciji nakon dugotrajne suše kiša o sv. Jakovu pridonosi dobrom urodu kukuruza.).


REKORDI U TERMOMETRIMA

Mjesec je ovo koji mnogima prvi padne na pamet kad je riječ o ljetu i ljetnom vremenu, što ne čudi ako se zna da se radi o najsunčanijem i prosječno najtoplijem i najsunčanijem mjesecu u godinu. Srednja dnevna temperatura je 2-3°C viša nego u lipnju, u kopnenim krajevima oko 22, a 25 C na obali i otocima. U priobalju je to mjesec s najmanjom prosječnom količinom padalina, dok u ljetnim mjesecima (lipanj, srpanj, kolovoz) u kopnenim krajevima ima najviše oborina. Mjesec je ovo i rekordnih vrućina u našoj zemlji, pa su upravo u tom mjesecu izmjereni i neki naši "maksimalci“. Tako je na zagrebačkom meteorološkom opservatoriju na Griču 5.7.1950. izmjereno 40,3 C, što je najviša ikada izmjerena temperatura na tom motrištu, gdje se službena mjerenja vrše od 01.12.1861. Jedini je to puta do danas da je na tom motrištu izmjerena temperatura iznad 40 Celzija. Tog istog dana Đakovo i Knin imali su 40,5 C, Petrinja 40,9 C, a Karlovac čak 42,4 C, što je i rekordna temperatura izmjerena na našim prostorima...

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano