EU sud: Zadranki dosuđena odšteta jer je postupak trajao 12 g.

Nakon dugo vremena Europski sud za ljudska prava ponovno je 30. srpnja 2020. g. donio tri presude.

U njima je utvrdio povrede prava na suđenje u razumnom roku zbog prekomjernog trajanja sudskih postupaka pred hrvatskim sudovima, kao i povrede prava na djelotvoran pravni lijek za duljinu trajanja tih postupaka, izvijestio je Ured zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Između ostalih, jedna se presuda odnosi i na slučaj s Općinskog suda u Zadru.

Dakle, radi se o presudi "Glavinić i Marković protiv RH" jer je Europski sud spojio i zajednički ispitao dva predmeta.

Utvrdio je da je podnositeljici Glavinić povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer je njen postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora pred Općinskim sudom u Zadru trajao 12 godina i dva mjeseca bez ikakvih izvanrednih okolnosti koje bi prekomjernu duljinu opravdale.

"Štoviše, Europski sud je utvrdio da je podnositeljici usvojen zahtjev za suđenje u razumnom roku i dosuđena naknada od 1.000,00 HRK zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku što ukazuje da je postupak trajao nerazumno dugo. Podnositeljica dosudom tog iznosa nije izgubila status žrtve jer se visina naknade od oko 130 EUR ne može smatrati odgovarajućom naknadom u okolnostima tog predmeta. Zbog povrede prava iz čl. 6. Konvencije podnositeljici je dosudio 3.900 EUR na ime neimovinske štete i 1.275 EUR za troškove postupka" - izvijestio je Ured zastupnika.

Nadalje, tu su i druga sva slučaja. Dakle, u predmetu Marić protiv RH podnositeljica je prigovarala duljini trajanja postupka naknade štete pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu i Županijskim sudom u Zagrebu te neučinkovitosti pravnih sredstava za njene prigovore o prekomjernom trajanju tog postupka.

"Europski sud je utvrdio da podnositeljica nije bila dužna podnijeti zahtjev za suđenje u razumnom roku predsjedniku suda temeljem Zakona o sudovima iz 2013. godine, pozivajući se pri tome na svoju raniju odluku u predmetu Novak protiv RH. Naveo je da zahtjev za suđenje u razumnom roku nije učinkovito pravno sredstvo ukoliko se primjenjuje samo za sebe, bez mogućnosti podnošenja naknadnog zahtjeva za isplatu primjerene naknade. Ustavni sud RH je odbacio ustavnu tužbu podnositeljice zbog neiscrpljenja pravnih lijekova utvrdivši da podnositeljica nije mogla podnijeti ustavnu tužbu zbog prekomjerne dužine postupka jer nije iscrpila druga pravna sredstva predviđena Zakonom o sudovima iz 2013. Budući je to bila prva odluka Ustavnog suda RH u kojoj je uspostavio takvo pravilo, Europski sud je naveo da podnositeljica nije mogla znati da je u ustavnoj tužbi bila dužna navesti kako je ranije podnijela zahtjev za suđenje u razumnom roku temeljem Zakona o sudovima iz 2005. godine, a u kojem slučaju Ustavni sud RH ne bi odbacio njenu ustavnu tužbu".

Stoga je Europski sud utvrdio da je podnositeljici povrijeđeno pravo iz čl. 13. Konvencije jer nije imala na raspolaganju učinkovito pravno sredstvo za povredu prava na suđenje u razumnom roku. Ujedno je utvrdio i da je podnositeljici povrijeđeno pravo iz čl. 6. Konvencije jer je duljina trajanja postupka od 4 godine i 2 i pola mjeseca na dvije sudske razine, prekomjerna. Podnositeljici je dosudio 1.250,00 EUR na ime neimovinske štete i 2.500,00 EUR za troškove postupka.

Tu su i drugi postupci.

"U predmetu Kirinčić i drugi protiv RH, Europski sud je utvrdio da je dvjema podnositeljicama i podnositelju povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku jer je postupak radi utvrđenja ništetnosti ugovora trajao ukupno 15 godina i 5 mjeseci na tri razine (Općinski sud u Krku, Županijski sud u Rijeci i Vrhovni sud RH) što je a priori nerazumno dugo trajanje postupka. Iako je podnositeljima predsjednik Vrhovnog suda RH usvojio zahtjev za suđenje u razumnom roku i odredio rok u kojem je Vrhovni sud RH donio odluku, oni nisu imali pravo na podnošenje zahtjeva za isplatu primjerene naknade temeljem Zakona o sudovima. Europski sud je stoga utvrdio da zahtjev za suđenje u razumnom roku nije učinkovito pravno sredstvo ukoliko ne postoji mogućnost podnošenja zahtjeva za isplatu primjerene naknade, a postupak je već nerazumno dugo trajao. Pozvao se na ranije donesenu odluku u predmetu Novak protiv RH. Ujedno je utvrdio da ustavna tužba podnositelja zbog prigovora prekomjernog trajanja duljine postupka nije bila učinkovito pravno sredstvo jer Ustavni sud RH nije uzeo u obzir cjelokupno trajanje postupka. Naime, sukladno tadašnjoj praksi Ustavnog suda RH, ukoliko je podnositelju usvojeno drugo pravno sredstvo za prekomjernu duljinu postupka, Ustavni sud RH je razmatrao samo duljinu postupka računajući od usvajanja pravnog sredstva zbog prekomjernog trajanja postupka" - navodi se u presudi.

Europski sud je stoga utvrdio da su dvjema podnositeljicama i podnositelju povrijeđena prava iz čl. 6. i 13. Konvencije te je svakoj podnositeljici i podnositelju dosudio 9.000,00 EUR na ime neimovinske štete i ukupno 22,00 EUR za troškove postupka.

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano