POVIJESNA NASA MISIJA 2021: IMA LI NA MARSU -ŽIVOTA...
FOTO: NASA

U doba korone, krize, cijepiva, potresa, raznoraznih izbora, ali nažalost i preranih odlazaka, informacija nije možda dobila mjesto koje zaslužuje u našim i svjetskim medijima. A po svemu je izvanserijska, povijesna, čak i epohalna...

Nakon sedam mjeseci putovanja NASA-in rover Perseverance sletio je prošlog tjedna na - Mars, i započeo na Crvenom planetu višegodišnju potragu za dokazima drevnog mikrobiološkog -života.

Misija "Mars 2020", pokrenuta krajem srpnja s Floride, uključuje najveće vozilo koje je ikad onamo poslano, a Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, sletjelo je u krater Jezero, nazvan tako po jednom selu u - Bosni i Hercegovini.

Bazen je širine 45 kilometara i nalazi se na Marsovoj sjevernoj polutci. Razmatrao se kao sletište i za ranije misije, ali se dosad smatralo da bi na njega bilo preteško sletjeti.

Spuštanje Perseverancea na lokaciju u jednom komadu nakon prijeđenih 293 milijuna milja, bilo je daleko od sigurnog, kako prenosi zimo.dnevnik.hr, višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat, morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača.

Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i "Sky Crane", dron na raketni pogon koji se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.

Čitav proces odvio se u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju - sedam minuta terora. U kontrolnoj sobi misije bilo je manje ljudi nego inače zbog pandemije koronavirusa. Prve fotografije površine Marsa, ali niske rezolucije, brzo su stigle u kontrolu leta NASA...

-Dakle, rover je po konstrukciji vrlo sličan Curiosity-ju, što između ostalog znači da mu pogon daje RTG generator (koristi raspad plutonijevih izotopa Pu238). Ima pojačane kotače jer su Curiosity-jevi izbušeni od Marsovog surovog terena. Po prvi put ima mikrofone (pa čujemo zvukove s Marsa), i mali helikopter koji nema znanstvene instrumente na sebi jer je to u stvari proba da se vidi kako će on funkcionirati u uvjetima Marsove atmosfere koja je vrlo rijetka u odnosu na Zemljinu. Na temelju tih saznanja će se u budućnosti izrađivati slične letjelice koje će imati (kao i ovaj hel.) sustav za samostalnu navigaciju s ciljem da snimaju i kemijski analiziraju područja koja bi bila riskantna za dolazak rovera- kazuje nam za Narodni list, Dinko Brautović, predsjednik Akademsko astronomsko društva Rijeka.

Glavni cilj misije je, ističe, pokušati pronaći biološke tragove eventualnog postojanja života u prošlosti ili 'mooooždaaa' sadašnjeg nekog jednostavnog bakterijskog koji eventualnooo možda hibernira u ledu ispod površine planeta.

-S obzirom da su Zemljini resursi ograniceni, a ljudi ima sve vise, neminovno je da će, ako se tako nastavi u budućnosti, dio ljudi morati živjeti negdje drugdje, a iiako je Mars trenutno najveća pustinja u Sunčevom sustavu, još uvijek je nasličniji Zemlji od svih tijela u njemu- dodaje Brautović, podsjećajući kako je Mars prije 3,5 mlrd. godina je imao gušću atmosferu, što znači veći tlak i temperaturu, a što je omogućavalo prisutnost tekuće vode na površini, odnosno bio je vrlo sličan današnjoj Zemlji... što je vćc dokazano u dosadašnjim misijama.

-Pa, ipak, i pored današnjih razlika, još uvijek postoje resursi koje će ljudi koristiti kao što je npr. vodeni led..., voda služi za piće..., ali i za razdvajanje vodika i kisika te njihovo ukapljivanje za raketno gorivo, a kako je Zemlja još uvijek geološki aktivna na njoj ne postoji toliko star materijal kao na Marsu, pa proučavajuci Mars učimo i o Zemlji- naglašava Dinko Brautović, koji nas je o temi ukratko informirao uz pomoć Ive Dijana iz Astronomsko astronautičkog društva Zadar...

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano