ROKOTOK: RIBAFISH I 50 OTOKA PLIVAJU ZA SVOG ROKA...
FOTO: FB DOMAGOJ JAKOPOVIĆ RIBAFISH

Na više od pola puta došao je u 2021. Ribafishev projekt Rokotok koji je poznati naš novinar, voditelj i bloger velikog srca pokrenuo 2019. u čast svojem preminulom sinu Roku. Ribafish mu je obećao da će doplivati do svih 50 hrvatskih nastanjenih otoka, a nakon godinu dana pauze u 2020. uzrokovane pandemijom Domagoj Jakopović je svoju misiju nastavio ovog ljeta...

Nakon što je 2019. plivao po južnim jadranskim otocima, ove godine je svojoj ruti dodao 17 novih otoka, šibenskog i zadarskog akvatorija, a to su redom Krapanj, Zlarin, Prvić, Kaprije, Žirje, Murter, Vrgada, Pašman, Ugljan, Ošljak, Rivanj, Sestrunj, Zverinac, Iž, Rava, Dugi otok i Kornat.

O svemu s puno ljubavi izvještava na svojoj FB stranici, a mi prenosimo vijesti i pričice s nekoliko obližnjih destinacija...


Kada misliš da ne može bolje i ljepše, Rivanjci i Sestrunjci te skupa prate na 1000 metara dug put kroz njihov kanal. More mirno, kurenat otišao na godišnji, totalni laganini… Vrijeme divno, pjesma i potpora s brodova, dva otoka koji se vole i nezaboravan doček na Sestrunju prekrasnih klinaca i veselih roditelja uz puno mesa s roštilja. Četrdesetak podijeljenih poklona, puno priče, skrivanje geocachea u bivšem disku, boćanje prije lokalaca jer su prejaki za nas, poludućan koji se otvara u devet navečer i kombi koji dostavlja namirnice na otok jednom tjedno. Kraj svijeta… Dalek, miran, tih i divan, ulovih par bugvi i brancina, makija i crnika na mjestu starih vinograda i maslinika, hrpa auta starijih i od našeg Kliće… Vrijeme je stalo, i svi u tome uživaju, vidjeli smo kuću velikog Elvisa Fatovića, nasmijali s klincima i malim Maksimom koji je uz Anu s Rivnja hrabro preplivao kanal i obećali da se vraćamo. Divan dan, hvala Sestrunju, vidimo se uskoro kad naučimo boćati… Puno, puno hvala vam što ste tako divni i što pratite #rokotok...


Je li ikad itko stao na Zverincu? Ovaj šumoviti otok s velikim poljem u sredini ime je dobio po prezimenu obitelji koja ga je dobila, ili po žrvnju mora koje je mljelo sve oko sebe na fakat strmim obalama na koju se nismo uspjeli iskrcati.Naime, nakon dosta teške noći na brodu i upoznavanjem s novim skiperom, dočekala nas je bura, valovi do dva metra i nekakvo olovno sivo nebo koje nas je tjeralo da ne uživamo, nego samo fizički prebrodimo i ovu dionicu. Napili smo se mora kao Bakarske za Novu godinu, dno vidjeli tek na par metara od obale, i zbog valova i oštrih stijena se ne iskrcali na obalu. Uglavnom, jedna od najzahtjevnijih etapa… Bura je prijetila, ali smo se nekako privezali i pred kišom održali predavanje, sakrili geocache i uživali s dvadesetak klinaca i tinejdžera, koji su nam pokazali prekrasan otok uz vodstvo gospodina Miljenka, masline, pome, šljive, kuće od Amerikanaca, crkvu i groblje i opcenito, otkrili sasvim novi svijet. Dućan nije radio jer je ponedjeljak, u restoranu Zverinac nas počastili gemištom, dali nam maslinjaka i prerano nas zbog lošeg vremena ispratili na sljedeću destinaciju, otok Iž. Hvala Zverincu, divnom otočiću s dubokim morem i pogledom na tunel na Dugom otoku u kojem su nekad pavali torpedni brodovi. I to sam zaboravio fotkatiiii...


Otok Iž, odnosno stari Ez, ispratio nas je zvonima u šest ujutro nakon definitivno kraljevskog tretmana. Plivanje je bilo u najsavršenijim uvjetima do sad, kao u tanjuru bistre juhe, u društvu troje lokalnih plivača. Dvoje klinaca od 13 godine i sjajni Ante iz konobe Luzarija koji je dok je plivao slušao Barry Whitea - ‘Da sam slušao Rammstein, išao bih brže!’ Od prvog trena nas je na preporuku Normana preuzeo Siniša Kulišić, alfa i omega Velog Iža, nahranio nas u Barbi, organizirao konvoj, bakljadu, fritule, doček za osamdesetak klinaca i spavanje u apartmanu za pola posade i brinuo da sve prodje savršeno. Nakon četiri dana smo konačno došli na otok s dućanom pa smo se ponovili, igrali s lijenim mačkama, popeli s klincima do prve šume i posjetili i sjajan fine dining restoran Lanternu, preporučujemo rižoto s dimljenim kozicama. Siniša nas je upoznao s Iškim kraljem, pozvao na Išku kraljicu, manifestaciju u kojoj u zimi donesu deset tona snijega i skijaju usred mista, i općenito - škoj za potpuni užitak...


Rava je otočić između Iža i Dugog Otoka koji uopće nije mali kad odlučite prošetati pola sata preko brda od Male do Vele Rave. Riječ je o prekrasnom škoju punom starih kuća, maslina i suhozida (mocira) koji su od pamtivijeka uvali dragocjenu zemlju od osipanja u more. Ravljani se hvale da je upravo njihov otok najopasaniji u Jadranu pa stvarno treba skinuti kapu stanovnicima za taj nevjerojatan trud koji Ravi daje posebnu ljepotu. Vinograda više nema, ima nešto povrća za osobnu upotrebu, kafić u Maloj, restorane u Veloj i Maloj Ravi, a svakako treba naglasiti i da je upravo ovdje rođen prvi Admiral Hrvatske Vojske s otoka, gospodina Zdenka Simičića koji je i organizirao doček. Puno mu hvala na tome! Osim što su poznati pomorci, ni ribanje im nije strano, pa su nas najeli divljim oradama, brancinima i friganim fratrima, a sve to nakon laganog polusatnog plivanja na 1800 metara te dočeka za pamćenje. Naime, iako zajedno preko zime na otoku nema ni 100 ljudi, nakon milenijumskog skoka s rive podijelili smo osamdesetak poklona i još dugo uživali u tulumu koji su nam priredili veseli domaćini. Navečer smo iz Male odšetali do Vele kod starog frenda i voditelja bivše mi klape Ivana Giovannija Šatalića, pa smo nakon još brancina odigrali i nogometnu tekmu s djecom na njihovoj rivi. Dugo nismo vidjeli toliko razigrane dječurlije koja ne visi na mobitelima nego se igra i skače uokolo, divan dojam. Danas odmaramo s pogledom na visok i masivan Dugi Otok, do kojeg nema puno, ali prolazimo kroz područje s hrpom uzgajališta pa me uvijek mrvicu strah, pogotovo nakon jučerašnjeg ukazanja malenog dupina kojem je nešto odgrizlo rep. Svejedno, ako smo došli do ovdje, idemo dalje, hvala vam što pratite i podržavate projekt RokOtok...


Dugi otok je fakat dug, u što smo se uvjerili vozeći se satima do Velog rata nakon kratkog i slatkog plivanja s Rave. S nama je plivalo brdo Ravljana i Ravljanki za prekrasnu uspomenu na otok pomoraca i ribara, a uskoro je tu bio doček uz dvadesetak klinaca iz Rata i Solina predvođenih sjajnom Anticom i Edom, pa smo očistili plažu, slikali se kraj novog grafita… A onda nas je oteo stari znanac, chef Ivan Buovac i odveo na najviši svjetionik u Hrvatskoj i brutalnu klopu u restoran Momi u sklopu kampa Kargita na desetak minuta vožnje od Velog rata. Svakako probati pršut od sabljarke i pohanu hobu, čudo! Uglavnom, našli smo plažu godine, uživali cijeli dan i opet se iznova zaljubili. Puno borova, hlada, obluci na plaži, priče o problemima otoka i guštima ribarenja… Zaključili smo da se najpoželjnija žena Zadarske županije zove Zrmanja - to je brod koji nosi vodu na otoke...- informira nas Ribafish!

Komentari

Najnovije

Iz ove kategorije

Zadnje komentirano